Hrvatska znanstvenica dr. Beata Halassy sa svojim timom uspostavila je preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju Covida-19. Trenutačno su upravo specifični imunoglobulini, zbog prirode virusa, možda i najbolji u imunoterapiji te bolesti.
> Dr. sc. Beata Halassy: Djeluju li cjepiva na suzbijanje epidemije?
> Hrvatsko istraživanje otkriva koja cjepiva osiguravaju veću trajnost antitijela
> Dr.sc. Beata Halassy o prirodnoj virusnoj infekciji i cijepljenju
Tim dr. Halassy razvio je standardizirani test za procjenu imunosti na virus. On mjeri količinu protutijela sposobnih za sprječavanje ulaska virusa u naše stanice, tj. za neutraliziranje virusa, navodi HRT.
U Hrvatskoj su se plazme preboljelih u liječenju imunokompromitiranih osoba od Covida 19 počele koristiti vrlo brzo i njačešće kod osoba s oslabljenim imunosnim sustavom, kao što su hematološko-onkološki bolesnici. Zbog liječenja osnovne bolesti oni, naime, sami ne mogu proizvoditi vlastita protutijela, te su najčešće upravo takve osobe kandidati za prijenos imunosti iz onih koji su preboljeli Covid i razvili protutijela.
Prvi pacijent plazmu za liječenje Covida primio u prosincu 2020.
Ovih dana preduvjet za takav oblik terapije Covida-19, test za procjenu imunosti na virus, dobio je i međunarodnu potvrdu objavljivanjem u uglednom međunarodnom časopisu Frontiers of immunology. Test je, sa svojim timom, razvila dr. Beata Halassy iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Konvalescentnu plazma prikuplja se u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu. Prva plazma prikupljena je 28. srpnja 2020. godine, a do sada je prikupljeno između 1500 i 2 tisuće doza plazme.
Prvi pacijent plazmu je za liječenje Covida primio u prosincu 2020. godine. Radilo se o hematološkom bolesniku s težim oblikom Covida. Do sada je konvalescentnu plazmu primilo više od 200 bolesnika, od čega ju je u Kliničkoj bolnici u Dubravi dobilo 50 hematoloških pacijenata.
“Standardizacijom testa omogućuje se prikupljanje, kontrola i primjena konvalescentne plazme na širokoj skali. To otvara put i proizvodnji, koja je za slične proizvode postojala i već bila uhodana u Imunološkom zavodu. Kao ideja, to bi bilo prihvatljivo i za druge pandemijske uvjete i za neki novi uzročnik, što bi se lako moglo dogoditi u globalizacijskom svijetu”, kaže dr. Halassy.
“Tada uvijek na početku nemate puno plazmi preboljelih, pa treba mala proizvodnja koja se može dizati, kako se povećavaju i resursi i drugi uvjeti. Ako bi to postala proizvodnja u nekoj spin-of kompaniji, u to bi trebali uskočiti oni sa znanjem u tehnologiji i na većoj skali proizvodnje”, zaključuje dr. Halassy u razgovoru s Blankom Jergović za HRT.
Ugledna hrvatska znanstvenica
“Ako želite pomoći populaciji ljudi među kojom živite da zaustavimo širenje virusa, da mu otežamo da se među nama umnaža skačući od jednog do drugog, da nam COVID-19 potvrde postanu nepotrebne, onda ćete poslušati papu Franju i pristupiti cijepljenju, učiniti taj čin kršćanskog milosrđa i ljubavi“, istaknula je dr. sc. Beata Halassy znanstvenica u području imunologije, vakcinologije i toksinologije, u razgovoru za Narod.hr.
Dr. sc. Halassy zaposlena je u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Bila je zaposlenica Imunološkog zavoda d.d. 1994.-2013 i voditeljica je projekta „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj“. Također je jedna od šest finalistica na ovogodišnjem, prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS. Dr. Halassy je članica upravnog odbora udruge U ime obitelji.
“Najdjelotvorniji lijek u zaštiti od virusa je onaj koji stvara sam čovjek u vidu specifične imunološke reakcije. Ovaj pridjev specifični označava da je obrana našeg organizma usmjerena samo na taj virus i ni na što drugo. Niti na jedan drugi virus, niti na naše vlastite stanice. Samo i isključivo na virus. To je najmoćniji i najselektivniji mehanizam borbe protiv nekog mikroorganizma. Nema tako selektivnog lijeka na tržištu protiv ijednog patogena. A posebno nema protiv virusa. Preostaje stjecanje imuniteta preboljenjem ili cijepljenjem. No osoba koja oboli ne može znati u trenutku oboljenja koliko će se lako ili teško razboljeti”, upozorila je, između ostalog, dr. Halassy.