Hrvatska je točno u 9 sati i 47 minuta po istočnoameričkom vremenu 1. travnja 2009. godine postala 27 članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).
„Čestitamo Hrvatskoj na dovršetku ratifikacijskog procesa uoči 60., obljetničkog summita NATO-a na kojemu ćete potkraj tjedna zauzeti svoje mjesto kao nova članica Saveza!”, javio je Večernji list.
Tim je riječima James B. Steinberg, tadašnji zamjenik ondašnje državne tajnice Hillary Clinton, u State Departmentu, na svečanosti uručivanja hrvatskih ratifikacijskih dokumenata, tadašnjoj veleposlanici Kolindi Grabar-Kitarović potvrdio da je Republika Hrvatska i službeno postala punopravnom članicom Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatska je primljena u NATO točno u 9,47 sati po američkom vremenu jer je pozvana prije Albanije da preda instrumente o ratifikaciji.
Steinberg je, čestitajući hrvatskom državnom vrhu i narodu, istaknuo da je naša zemlja zaslužila biti 27. članica NATO-a. Instrumenti o ratifikaciji našeg članstva koje je prihvatio Hrvatski sabor stigli su diplomatskom poštom nekoliko dana ranije u Washington i bili su strogo čuvani do jutra uoči primanja.
Hrvatska je prvi put kao punopravna članica sudjelovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu.
Svečanim podizanjem zastava Republike Hrvatske i Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu i Zagrebu 7. travnja godine te proslavom u Hrvatskom narodnom kazalištu Hrvatska je svečano obilježila punopravno članstvo u NATO-u.
Spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani
HDZ je bio za ulazak u NATO bez referenduma, tvrdeći da je „nepotreban jer Hrvatska ulaskom u NATO ne gubi dio svog suvereniteta”. Koalicija liberala i HSS-a je izvorno zahtijevala neka se organizira referendum na kojem bi se građani izjasnili jesu li „za” ili „protiv” ulaska u NATO. Početkom siječnja 2008. potpisala je sporazum u kojem je odustala od toga zahtjeva.
Hrvatska je 3. travnja 2008. primila pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u, a 21. travnja 2008. završila je prvi krug pregovora o pristupanju NATO-vom savezu. Time je dokazala svoju spremnost sudjelovanja u kolektivnoj obrani te spremnost na doprinos miru i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici.
Hrvatska je 9. srpnja 2008. u Bruxellesu potpisala Protokol o pristupanju Sjevernoatlanskom savezu.
Na dan kada je Hrvatska vlada Saboru poslala prijedlog ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora, 18. ožujka 2009., tadašnji premijer Ivo Sanader izjavio je o pitanje referenduma: „Zaboravit ću pritom da su neki htjeli referendum. Da smo išli u tu avanturu, ne bismo ovo ostvarili.”
Od trenutka pristupanja Savezu, Hrvatska sudjeluje u svim najvažnijim aktivnostima NATO-a. Posebno se ističu savezničke operacije i misije u Afganistanu, na Kosovu i u Libiji. Dajući svoj doprinos operacijama i misijama NATO-a, Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, razvija sposobnost vlastitih oružanih snaga te prenosi prethodno stečena znanja. Hrvatska se kontinuirano potvrđuje kao predana i pouzdana članica Saveza.
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, obavljala je dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
S mjesta veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama Kolinda Grabar-Kitarović na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. i na toj dužnosti ostaje do 2014., kao prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika i najviše rangirana žena u NATO-u.
