Na crkvenom saboru u vrijeme pape Agatona osuđena je monoteletska hereza koja je tvrdila da su u Isusu dvije naravi, ali samo jedna volja. Osim toga što je za Hrvate važno i vrijedno, papa Agaton spominje biskupe na području koje su tada nastanjivali Hrvati.
To je prvi spomen da su kršćanstva vezano uz Hrvate.
O životu pape Agatona (577-681) kojega se Crkva u svom kalendaru prisjeća na današnji dan, znamo malo. Agaton je rodom bio Grk sa Sicilije; roditelji su mu bili imućni, ali i pobožni. Nakon njihove smrti Agaton je sve svoje bogatstvo podijelio sirotinji i povukao se u samostan kraj Palerma.
Najvažniji događaj Agatonova pontifikata je Šesti ekumenski sabor u Carigradu, zvan Trulski. Sabor je bio 680. i 681.g., ali mu Papa na žalost nije dočekao kraj. Na tom je Saboru osuđena monoteletska hereza koja je tvrdila da su u Isusu dvije naravi, ali samo jedna volja. S tog crkvenog sabora poslana je poslanica caru Konstantinu IV. u Carigrad. Uz papu, poslanicu je potpisalo svih 125 prisutnih biskupa, među kojima i biskup iz Istre, dok s ostalog hrvatskog područja nema potpisnika. U Papinu pismu među inima piše: “Između barbarskih naroda, kako Langobarda tako i Slavena, također u sredini Franaka i Gala, nalaze se mnogi od mojih sluga (tj. biskupa), koji se s obzirom na apostolsku vjeru ne prestaju revno mučiti…”
Naši povjesničari Marković, Sakač i naročito Mandić, utvrđuju da se toga Papina pisma vidi da su god 680., među nekim slavenskim narodima radili biskupi i da je taj narod još prije te godine već primio kršćanstvo. Taj narod može biti samo hrvatski, jer su ostali slavenski narodi pokrštavani kasnije, tek pod konac 8. i početkom 9. stoljeća
Pokopan je u crkvi svetog Petra, a nad grobom mu je uklesana pjesma napisana na latinskom jeziku, od 12 stihova. Slavi se kao svetac i kod pravoslavaca.
