10. travnja 2010. Lech Kaczynski – konzervativci poveli Poljsku u nevjerojatni procvat cijelog društva

Foto: president.pl

Poljaci, što je poznato, žive zlatni trenutak zahvaljujući ekonomskom procvatu koji je doveo do pune zaposlenosti i poreznom sustavu koji je privukao najbolje strane tvrtke u Varšavu i okolinu. Odbijanje ulaska u eurozonu i ispravna ulaganja vlade u ključne sektore, kao što je obrazovanje, neke su od ključnih odluka.

Zasluga je to konzervativne Stranke PiS (Pravo i Pravda) koju su osnovali braća Kaczynski.

U subotu 10. travnja 2010. zrakoplov Tupoljev srušio se u prilazu na Zračnu luku Smolensk pri čemu je poginulo svih 96 putnika i članova posade uključujući poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog i dostojanstvenike Gornjeg i Donjeg doma poljskog parlamenta, vlade, vojske i pripadnika vjerskih zajednica.

Katynska šuma – ruski komunisti i njemački nacisti počinili genocid nad Poljacima

Pri pokušaju slijetanja avion je udario u drveće 1,5 km od zračne luke te se raspao pri udaru o tlo u šumovitom području. Poljske i ruske vlasti potvrdile su da je svih 96 osoba u avionu poginulo pri padu, pa i predsjednik Kaczynski. To je bila jedna od najgorih nesreća u povijesti Poljske po broju poginulih.

Osnivanje stranke i izbori

Braća Jaroslaw i Lech Kaczynski osnovali su 2001. stranku Prawo i Sprawiedliwość (PiS, hrv. Pravo i pravda), koja je na parlamentarnim izborima te godine dobila 9,5% glasova. Četiri godine kasnije PiS je pod Jarosławovim vodstvom s 26,99% glasova bio relativni izborni pobjednik te je formirao manjinsku vladu. Jarosław Kaczyński odrekao se, međutim, dužnosti premijera, što je većina političkih komentatora ocijenila potezom koji je trebao pomoći bratu Lechu da pobijedi na predsjedničkim izborima iste godine.

Premijersko mjesto Jarosław Kaczyński je preuzeo u srpnju 2006. Na prijevremenim parlamentarnim izborima 2007. stranka Jarosława Kaczyńskoga s osvojenih 32,11% glasova osvojila je drugo mjesto i prešla u oporbu.

Na parlamentarnim izborima 2007. i 2011. pobijedila je stranka Građanska platforma ( osnovana 2001.), koja je potom predvodila koalicijsku vladu. Iz vodstva PO-a bili su Donald Tusk (premijer 2007.–14.) i Bronisław Komorowski (predsjednik republike 2010.–15.).

Na predsjedničkim izborima u svibnju 2015. pobijedio je Andrzej Duda (kandidat PiS-a). Nakon izbora u listopadu 2015. PiS je samostalno osvojio većinu u parlamentu; premijerka je postala Beata Szydło. U prosincu 2018. premijer je postao Mateusz Morawiecki (od 2015. bio je zamjenik premijerke i ministar razvoja, od 2016. i ministar financija). Političku je prevlast PiS potvrdio na izborima u listopadu 2019., kada je ponovno pod vodstvom J. Kaczyńskoga osigurao premoćnu parlamentarnu većinu.

Katastrofalan poraz globalista u Poljskoj: Vladajući PiS zabilježio rekordnu pobjedu, Sorosu unatoč

Koje je promjene donio PiS?

PiS je poveo Poljsku u procvat u svim aspektima života: gospodarskom, političkom, nacionalnom, obrazovnom, kulturnom i obiteljskom.

Provedena je i još uvijek se provodi lustracija, što mnogi smatraju vrlo važnim u procvatu Poljske.

Jača se obitelj i potiče rađanje djece, kao i borba za rađanje sve začete djece (Poljska je država u kojoj je pobačaj dozvoljen u samo tri slučaja: kada su zdravlje i/ili život  majke ugroženi, kada je do začeća došlo silovanjem ili incestom, te u slučaju teške malformacije začetog djeteta).

Reformira se dinamički obrazovni sustav, te Poljsko školstvo spada među najbolje u Europi i na svijetu, usprkos vjeronauku u školama koji, prema ljevičarskim promašenim dogmama, ‘silno sprječava napredak školstva’. Na nedavnom istraživanju školstva u svijetu (PISA) najbolje rezultate u Europi postigle su Estonija s 530 bodova, Finska koja ima 522 i Poljska s 511 bodova.

Poljaci, što je poznato, žive zlatni trenutak zahvaljujući ekonomskom procvatu koji je doveo do pune zaposlenosti i poreznom sustavu koji je privukao najbolje strane tvrtke u Varšavu i okolinu. Odbijanje ulaska u eurozonu i ispravna ulaganja vlade u ključne sektore, kao što je i obrazovanje… samo su neke od ključnih odluka

Poljska je jedna od zemalja koja ima najbolje rezultate u Europi, ali umjesto da prima nagrade i priznanja, on je trajna žrtva pritiska Bruxellesa, do te mjere da su u Varšavi izgubili strpljenje i zaprijetili da će krenuti putem Ujedinjenog Kraljevstva (tzv. Polexit).

Ovdje se nismo dotaknuli teme o odbacivanju kvota imigranata, što je također točka prijepora s Bruxellesom. No, Poljaci, baš kao Mađari, Česti i Slovaci (Višegradska skupina) ničim nisu doprinijeli migrantskoj plimi, niti su imali bilo kakvu ulogu u događanjima na Bliskom istoku, Paksitanu ili Afganistanu. Kao što je rekao Viktor Orban, neka EU navede jedan razuman razlog zbog kojeg bi Mađarska primila ijednog ilegalnog imigranta.

Poljska je u ovom slučaju imala identičan stav kao Budimpešta.

Zbog svojih čvrstih stavova obrane nacionalnih interesa mađarskog i poljskog naroda, ove dvije države su na meti bruxelleske birokracije i euro-unitarista.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr