13. lipnja 1900. Kina – što je bio Boksački ustanak?

Boksački ustanak
Foto: commons.wikimedia.org; Company of Boxers, Tien-Tsin, China (photograph: The Whiting View Company, 1901)

U Kini je na današnji dan 1900. godine planuo narodni ustanak, poznatiji u povijesti pod nazivom Boksački ustanak. 

Ustanak su vodili članovi tajne kineske udruge I He Tuan (Pravedno složno društvo), što su stranci tumačili kao I He Chuan (Pravedna složna šaka) i članove udruge nazvali “boksačima”, navodi enciklopedija.hr.

Do ustanka je došlo zbog nakupljenog nezadovoljstvog izazvanog nesmiljenim gospodarskim iskorišćivanjem, porastom nezaposlenosti i gladi, prirodnim katastrofama (suša) te ponižavajućim odnosom stranaca prema Kinezima i njihovim upletanjem u vođenje kineske politike.

Nažalost, ustanak je bio ispolitiziran do te mjere da su najviše stradali kineski katolici i kršćanski misionari koji su smatrani simbolom prisutnosti stranaca u Kini. Ustanici su namjeravali istrijebiti domaće kršćane kao eksponente stranih ugnjetača te iz Kine protjerati strance. Nad kineskim katolicima izvršena su brojna zvjerstava, koje je kasnije Zapad koristio u promidžbi protiv Kine.

Prve pobune Kineza počele su još 1898. da bi 1900. prerasle u svenarodni ustanak. Kad su pobunjenici ubili njemačkog veleposlanika i izvršili opsadu četvrti u kojoj su bile smještene strane misije i veleposlanstva, došlo je do strane intervencije kako bi se snagom oružja konačno pokorila i podijelila bogata Kina. Međunarodne vojne snage ubrzo su porazile slabo naoružane ustanike i oslobodile diplomate u Pekingu.

Ustanak je ugušen u krvi, a kineska vlada je pobjegla u grad Ksianfu. Strani osvajači počeli su tada raznim kaznenim odredima haračiti po Kini i pljačkati zemlju. Japanci su nadmašili sve otevši cjelokupnu kinesku državnu novčanu pričuvu.

Mirovni pregovori između intervencionista i Kine završili su tek u rujnu potpisivanjem zaključnog sporazuma. Sedam svjetskih sila nije se moglo nagoditi kako bi podijelilo tu golemu zemlju pa su Kini cinički zagarantirale teritorijalnu cjelovitost prisilivši je da drži otvorena vrata za sve strance, što je praktički značilo legalnu pljačku kineskog nacionalnog bogatstva.

Bosksački ustanak je imao značajne posljedice za dalju povijest Kine, s obzirom da je ponižavajući poraz od stranaca potpuno razbio prestiž carske dinastije, ali i kod kineskih intelektualaca stvorio uvjerenje da se Kina zapadnim osvajačima može suprotstaviti jedino ako prihvati njihove moderne ideje kao što su republikanstvo i socijalizam.

U gušenju ustanka sudjelovale su i manje jedinice Hrvata iz Dalmacije (u sklopu austrougarskih postrojba).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr