13. ožujka 1990. – uvođenje višestranačja u najveću krvavu diktaturu 20 stoljeća – SSSR

Na današnji dan 1990. parlament SSSR-a (Savez sovjetskih socijalističkih republika) donio je odluku o uvođenju višestranačkog sustava. To je ujedno bio i početak raspada te najveće komunističke diktature širom svijeta. Jedna od najznačajnijih osoba koja je doprinijela mirnom raspadu ove višenacionalne diktature jest posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Posljedice komunizma u SSSR-u, i diljem svijeta, su tako goleme da se broje u desetinama milijuna ubijenih, kao i ljudskom, duhovnom i moralnom raspadu svih vrijednosti koje su ta društva čuvala stoljećima.

Na današnji dan, 13. ožujka 1990., parlament tadašnje svjetske velesile Sovjetskog Saveza izglasao je nakon 72 godine krvave diktature Komunističke partije uvođenje višestranačkog sustava.

Mihail Gorbačov – posljednji predsjednik SSSR-a

Jedna od najzaslužnijih osoba za uvođenje višestranačja, a koja će biti zapamćena kao posljednji predsjednik jedne od najvećih velesila i diktatura u povijesti svijeta jest Mihail Gorbačov.

Iako je njegova osoba i djelovanje dvojbeno i podložno suprotstavljenim stavovima unutar današnje Rusije, zbog gubljenja dotadašnjeg utjecaja i snage u svijetu, ostaje činjenica da je upravo Gorbačov osoba koja je izvela petnaest država SSSR-a sa više desetaka naroda i vjera iz 72-godišnje krvave diktature koja je odnijela milijune nevinih života i prouzročila patnje milijunima ljudi.

Percepcija mnogih Rusa danas, kao i njima sklonih rusofilskih dijelova pojedinih naroda bivšeg SSSR-a, jest da je Rusija izgubila Hladni Rat. Odlazak ruske vojske iz Afganistana (koji se smatrao ruskom sferom utjecaja) je još jedan krimen koji se stavlja Gorbačovu, a najviše mu se zamjera upravo raspad SSSR-a, i to iz razloga jer je u praksi ta država upravo bila ostvarenje imperijalnih ciljeva Rusije.

Nasuprot tome, ne-ruski narodi poput baltičkih ili Ukrajine smatraju Gorbačova osobom koja je umnogome doprinijela da se SSSR raspadne u miru kao i da se u miru izvrši prijelaz iz komunističke strahovlade na višestranački sustav.

Slično mišljenje vlada i na Zapadu, za što je Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir.

Strašne posljedice komunizma – preko 20 milijuna ubijenih u SSSR-u

Strašne posljedice sustavnog terora komunizma u SSSR-u objavljene su u mnogim publikacijama, a jedna od onih koja se najsustavnije (na gotovo 1000 stranica) bavi tom tematikom prevedena je i na hrvatski jezik pod naslovom „Crna knjiga komunizma“ sa francuskog originala. Pisci su grupa autora na čelu sa Stephanom Curtoisom, koji je i sam bivši ekstremni ljevičar i komunist.

Treba istaknuti da legitimitet ovoj publikaciji daje Rezolucija Vijeća Europe 1481 iz 2006. o potrebi osude komunističkih zločina, a koja je donesena upravo na temelju obimne građe iz ove knjige. Protiv te rezolucije bile su stranke ljevice, dok je manji broj socijaldemokratskih zastupnika ipak digao ruke za rezoluciju.

Ta knjiga je uvela i pojam „crveni holokaust“ i stavila komunizam u istu ravninu sa nacizmom (nacionalsocijalizmom). Prema podacima knjige sovjetski komunistički režim ubio je preko 20 milijuna ljudi, a samo u vrijeme tzv. dekulakizacije i oduzimanja zemlje seljacima od gladi i terora tridesetih godina u Ukrajini je umrlo i ubijeno gotovo 6 milijuna ljudi.

Ukupan broj žrtava komunizma prema ovoj opsežnoj građi je preko 100 milijuna ljudi, od čega samo u Kini 65 milijuna.

Sustavne štete koje je komunizam učinio u SSSR-u, kao i diljem svijeta, na području nacionalne kulture, opće kulture svijeta, protiv ljudskog duha nijekanjem moralnih, duhovnih i racionalnih vrijednosti su goleme. Treba istaknuti da je u komunizmu bio izrazito istaknut antireligijski duh praćen progonima i ubijanjima pripadnika pravoslavne, katoličke, islamske, judaističke, budističke i drugih vjera sa ciljem uništavanja religija i vjere zbog nasilnog uvođenja komunističkog ateizma.

Najteži zločin komunizma bio je zločin protiv ljudske osobe koji se u SSSR-u, i drugdje širom svijeta, provodio kao teror praćen masovnim i pojedinačnim ubijanjima, progonima i svakom vrstom poništavanja dostojanstva ljudske osobe.

U spomen na sve žrtve komunizma i njihove patnje, kao i patnje njihovih obitelji, objavljujemo sjećanje na ovaj dan.