Hermann Bollé, makar nije bio rođenjem Hrvat već Nijemac, svim je srcem zavolio Zagreb i Hrvatsku kao svoju domovinu. Jedan je od brojnih stranaca iz „prve male EU“ Austro-Ugarske dali neizbrisiv pečat našoj domovini.
Veličanstvene arkade, mjesto ukopa hrvatskih velikana, na Mirogoju duge preko 500 metara izgradio je Hermann Bolle. Zanimljivo je znati da je Bollé isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.
Zagrebačka katedrala duguje upravo Bolléu današnji izgled u neogotičkom stilu.
Na današnji dan 1845. rođen je arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba – Hermann Bollé. Njemu dugujemo današnji monumentalni izgled zagrebačke katedrale, veličanstvenih arkada na Mirogoju, svetišta u Mariji Bistrici, zgrade HAZU, Muzej za umjetnost i obrt (nasuprot HNK), restauraciju crkve Svetog Marka pred Saborom i mnogih drugih građevina u Zagrebu i ostatku Hrvatske.
Bio je uključen u gradnju Đakovačke katedrale, gimnazije u Osijeku, grobnice obitelji Jelačić, spomeniku hrvatskim vojnicima poginulim u I. svjetskom ratu u Karlovcu i brojnih crkava i građevina diljem cijele Hrvatske.
Rođen je u Njemačkoj, u gradu Kölnu, upravo na današnji dan 1845. godine. Köln je bio značajan katolički grad i sjedište nadbiskupije. Bolléov otac posjedovao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja i odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije. U takvom okružju prirodno je da se mladi Bollé orijentirao prema crkvenoj arhitekturi.
Zanimljivo je saznati kako je Bollé došao u dodir s Hrvatskom. Naime, na jednom studijskom putovanju u Italiji Bollé je upoznao znamenitog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i utjecajnog povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. U to doba je Strossmayer gradio đakovačku katedralu, pa je Bollé preuzeo vođenje njene gradnje. Zatim je dobio niz poslova u Zagrebu (obnova crkve sv. Marka itd.), pa se s otprilike 33 godine za stalno naselio u Zagrebu.
Najmonumentalniji Bolléovi projekti svakako su groblje Mirogoj i zagrebačka katedrala. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Zanimljivo je znati da je Bollé isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.
Na zagrebačkom Kaptolu Bollé je napravio veliku intervenciju, koji mnogi povjesničari umjetnosti danas kritiziraju. Srušio je zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, no Zagreb je dobio prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara, koji mu daju karakter velegrada.
Bollé je u Zagrebu i umro 1926. u dobi od 80 godina.
