19. studenoga 1991. Velepromet (Vukovar): Srpski koncentracijski logor bio je 7 mjeseci mjesto sadizma i mržnje

foto HINA/ ik

Velepromet je bio najveći srpski koncentracijski logor u Hrvatskoj u vrijeme srbijanske agresije, formiran je još u rujnu 91. u dijelu Vukovara pod okupacijom JNA i četnika, te nije bio zatvoren sve do travnja 1992. godine. Kroz njega je prošlo oko 10.000 ljudi, bili su sustavno i okrutno mučeni, bilo je ubijanja i silovanja, a mnogi su još i danas na popisu nestalih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako je što bilo mjesto sadizma i mržnje, to je bio Velepromet. 

Užasni i nekažnjeni zločin počinjeni u Vukovaru, nepoznavanje sudbine nestalih osoba je ono što najviše  muči Vukovarce. Vojska Srbije (koja je nedavno podigla spomenik jednom od najvećih zločinaca generalu Mladenu Bratiću), kao nasljednica JNA, tu ima golemu odgovornost i dužna je otvoriti arhive kako bi se pronašli nestali Hrvati iz Vukovara.

Po 260 muškaraca bilo je zatočeno u prostorijama od 100 kvadratnih metara koncentracijskog logora Velepromet. U sve objekte ulazili su uniformirani ljudi i prozivali pojedince ili ih samo prepoznavali i odvodili. Poslije su se čuli jauci, zapomaganja, a onda i pucnjava. U jednoj limenci smješteno je više od 1000 ljudi, bez vode, WC i bilo čega, pod je bio od betona. Nije se moglo ništa nego stajati. Ljudi, žene i djeca su mokrili ispod sebe, jer su objekti bili zaključani, a pred njima vojni stražari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ovome je koncentracijskom logoru, koji je cijeli bio ograđen visokom ogradom od žice, svakodnevno je vladao strah, jeza, smrt.

U dvorištu vukovarske tvrtke Velepromet u gradskoj četvrti Sajmište, bivša JNA i srpske paravojne postrojbe još su sredinom rujna 1991., nedugo nakon početka bitke za Vukovar koja je započela 25. kolovoza osnovale prihvatni centar. Sastojao se od skladišnih zgrada zidanih i šest limenki. S vanjske strane ograde bili su razmješteni naoružani čuvari, a unutar žice su se kretali naoružani čuvari logora: vojnici JNA, TO domaćih Srba, četnici, šešeljevci i drugi.

Zapovjednik logora bio je Milovan Cvjetičanin, okrutni čovjek koji je ostavio krvavi trag mržnje u Hrvatskoj i Vukovaru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskom društvu logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kažu i kako je kroz skladišta Veleprometa u razdoblju od rujna 1991. do travnja 1992. godine prošlo 10.000 branitelja i civila, a ubijeno ih je 800.

Dvadeset osam godina kasnije slika kažnjavanja zločinaca se nije promijenila, pa se pitamo hoće li monstruozni zločini nad Hrvatima ostati nekažnjeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska javnost nije niti približno sa strahotama koje su se događale u Velepromet, a dobar dio javnosti donedavno nije niti čuo za ovaj logor smrti. Snažan dojam koji ne vara je da to nije bilo slučajnost, da je Velepromet kao mjesto ogromnog zločina bio malo poznat iz razloga što su četnici i sadisti iz tog logora ostali nekažnjeni. A strahote koje su činile nadilaze ljudski um. Danas su zahvaljujući pojedincima, a ne hrvatskim vlastima, konačno izašli u javnost dijelovi životnih tragedija žrtava ovog logora. Neke od njih opisao je u svojoj knjizi i Vilim Karlović, pripadnik Tigrova i jedan od rijetkih koji je napisao svjedočanstvo o ovom srpskom koncentracijskom logoru smrti za Hrvate.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.