23. siječnja 1857. rođen Andrija Mohorovičić – Hrvat po kojem se zove krater na Mjesecu

Andrija Mohorovičić
Foto: Snimka zaslona

Danas se obilježava 165. obljetnica rođenja Andrije Mohorovičića. Geofizičar Mohorovičić jedan je od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena te jedan od rijetkih koji su do svjetski relevantnog otkrića došli radeći u Hrvatskoj, u Zagrebu.

Mohorovičićevo otkriće da Zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj.

Andrija Mohorovčić
Foto: Snimka zaslona

 Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena

Na današnji dan 1857. rođen je u Voloskom pokraj Opatije jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena – Andrija Mohorovičić.

Otac mu Andrija potječe iz Rukavca u Istri. Bio je po zanimanju kovač sidara. Majka Marija Poščić rodom je iz Opatije. Umrla je ubrzo nakon Andrijinog rođenja.

Osnovnu je školu završio u Voloskom. Gimnaziju je polazio u Rijeci, gdje je 1875. položio i ispit zrelosti s odlikom. U dobi od 15 godina govorio je tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je naučio i njemački, češki, te latinski i starogrčki.

U Pragu se upisao na studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, te je studirao od 1875. do 1878. godine. Jedan od profesora mu je bio Ernst Mach, glasoviti fizičar. Kao student u Pragu bio je tajnik Društva hrvatskih studenata »Hrvat«.

Nakon završenog studija predavao je kao namjesni učitelj na gimnaziji u Zagrebu (1879–1880.). Poslije toga premješten je na realku u Osijeku. Od 1. studenoga 1882. premješten je na nautičku školu u Bakru na svoje traženje. U Bakru je službovao kao pravi učitelj i predavao matematiku, fiziku i meteorologiju. Godine 1886. dodjeljuje mu se naslov profesora srednjih učilišta.

U Bakru se 1883. oženio Silvijom Vernić, s kojom je imao četiri sina – Andriju, Ivana, Stjepana i Franju.

Za vrijeme boravka u Bakru Mohorovičić je prvi put došao u dodir s meteorologijom, koju je predavao na nautičkoj školi, te se počeo dublje zanimati za tu znanost. Osnovao je 1887. godine pri školi i meteorološku postaju i održavao redovita meteorološka mjerenja. Uz to je proučavao probleme gibanja zraka i oblaka. Sam je konstruirao nefoskop, instrument za određivanje brzine i smjera gibanja oblaka. Radeći u Bakru uspio je objaviti desetak radova.

U Bakru je na nautičkoj školi ostao do 1891. godine, kada na vlastito traženje biva premješten na kraljevsku realku i s njom spojenu višu trgovačku školu u Zagrebu, na Griču br. 3. Od 1. siječnja 1892. godine postaje upravitelj Meteorologijskog opservatorija, koji se nalazio u zgradi te škole. Ovdje se u početku bavio znanstvenim i stručnim radom u meteorologiji, a nakon 1901. posvetio se gotovo isključivo seizmologiji, te se danas ubraja među najveće svjetske seizmologe, navodi gfz.hr.

Andrija Mohorovčić
Foto: Snimka zaslona

Godine 1893. promoviran je za doktora filozofije na osnovi disertacije »O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru« na zagrebačkom Sveučilištu. Nakon toga habilitira za privatnog docenta. Naslovni izvanredni profesor postaje 1910. godine.

Od 1893. držao je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavanja iz geofizike i astronomije, a od ak. god 1899/1900. predaje meteorologiju i klimatologiju na Kr. šumarskoj akademiji (2 sata predavanja i 1 sat vježbi) o čemu postoji sačuvana odluka.

Sve do 1900. držao je i predavanja na višoj trgovačkoj školi. Od te je godine svake godine, na vlastitu molbu, a zbog prevelikog opsega posla na opservatoriju oslobađan od te nastave.

Član dopisnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU) postaje 1893, a 1898. njezin pravi član.

Umirovljen je 1922. godine.

Mohorovičićev diskontinuitet

Njegovo otkriće da Zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho).

Foto: gfz.hr

Zanimljivo je da se Mohorovičić isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu. Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.

Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić) u području između Marsa i Jupitera.

Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima.

Jedan od utemeljitelja moderne seizmologije

Zagrebačke »Novosti« objavile su 19. XII. 1936. god, dan poslije smrti Andrije Mohorovičića, ovaj članak:

»Umro je znanstvenik profesor doktor Andrija Mohorovičić, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od utemeljitelja moderne seizmologije. Bio je u Zagrebu općepoznata i poštovana ličnost, a svojim znanstvenim radovima na području seizmologije došao je na svjetski glas, te se danas smatra u svijetu jednim od utemeljitelja moderne seizmologije. Od skromnih početaka podignuo je doktor Mohorovičić meteorološki opservatorij u Zagrebu do potpuno uređenog modernog instituta, koji je uživao svjetski glas, osobito zbog seizmičkih mjerenja, a organizirao je u to vrijeme i meteorološku službu u Hrvatskoj i Slavoniji. Doktor Mohorovičić bavio se u početku svog znanstvenog rada najviše meteorologijom, no s najviše uspjeha bavio se seizmologijom, pa je osnovao u toj znanstvenoj disciplini tzv. zagrebačku školu, vrlo cijenjenu u cijelom svijetu«.

Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.