Na današnji je dan, na Božić 800. godine, u crkvi sv. Petra u Vatikanu Karlo Veliki krunjen za cara obnovljenog Rimskog Carstva. Podsjetimo, Zapadno Rimsko Carstvo ugasilo se 476. godine, a ovim je činom nakon 324 godine obnovljeno.
Što je velika renesansa srednjeg vijeka poznata kao – Karolinška renesansa?
Karolinška renesansa je razdoblje srednjeg vijeka koje karakterizira velika društvena obnova učenosti, a obilježava ga lik Karla Velikog. Do nje je došlo za vladavine Karla Velikog nakon razdoblja stagnacije i svojevrsne dekadencije u razvoju intelektualne misli i umjetnosti koje je bilo posljedica višestoljetnog nadiranja barbarskih naroda u Rimsko Carstvo, te potpune promjene slike europskog kontinenta koje je obilježilo period ranog srednjeg vijeka.
Do tada je antičko nasljeđe, pismenost i umjetnost bila očuvana većinom u samostanima Katoličke crkve kao izoliranim „otocima svjetla“ u barbariziranoj Europi. Sad oni ukazom cara postaju mjesta odakle se učenost i pismenost širi na cijelu Europu.
Karlo Veliki na svome dvoru okuplja najučenije ljude tog vremena, u želji da se obnove razina umjetničke produkcije i njegovanja pismenosti iz doba antičkog Rima. Rim postaje uzorom u obnovi umjetnosti, arhitekturi, filozofskim spisima. Počinju se prepisivati djela antičke učenosti, od kojih su nam neki primjerci sačuvani samo iz ovih prijepisa. Zbog potrebe za više teksta na skučenom prostoru pergamene, razvija se i novo pismo – miniskula – koje će postati osnovom današnjeg pisma.
Obrazovni sustav, koji je prije bio rezerviran za uži krug ljudi, sada postaje dostupniji, no još uvijek nije imao većeg značenja za obrazovanje cjelokupnog stanovništva. Znanja koja su se dobivala u karolinškim školama organizirana su po principu sedam slobodnih umjetnosti. One su podijeljene na dva stupnja:
• trivium (gramatika, retorika i dijalektika) i
• quadrivium (aritmetika, geometrija, astronomija i glazba).
