To što se rodio u Petrinji nije za njega imalo velike važnosti, jer se poslije očeve smrti 1909. godine obitelj vratila u Hlebine od kuda je obitelj Hegedušić bila podrijetlom i od tada počinje njegova prisna veza s Podravinom. S Ivanom Generalićem i Franjom Mrazem utemeljio je hrvatsku slikarsku školu poznatu pod imenom Hlebinska škola naive.
Hrvatski slikar i grafičar, Krsto Hegedušić, rođen je 26. studenoga 1901. godine u Petrinji. Prvu izložbu postavlja s Jurjem Plančićem u Zagrebu 1926. godine, a nakon toga uslijedile su brojne izložbe u zemlji i svijetu. Slika djela socijalne tematike koja prikazuju težak život seljaka. Seoska okolina uvelike je utjecala na oblikovanje njegovog slikarskog izraza.
Crtao je od djetinjstva, najprije bitke, a kasnije, bilježeći doživljeno, seljake, arhitekturu i podravski pejzaž Hlebina. Radio je u svim tehnikama i formatima. Nalazio je inspiraciju u flamanskom slikarstvu i angažiranom realizmu skupine Nova stvarnost, usvajao je iskustva ekspresionizma, kubizma, fauvizma i nadrealizma, a u kasnijem slikarstvu pop-arta i apstraktne umjetnosti.
Zajedno s drugim umjetnicima 1929. godine osnovao je nezavisnu umjetničku skupinu Zemlja. Povremeno je živio i u Hlebinama gdje je 1930. godine počeo poučavati slikanju seljake Ivana Generalića i Franju Mraza čime je utemeljio Hlebinsku slikarsku školu. Njihova su djela izložena već 1931. godine na izložbi skupine Zemlja u Zagrebu, čime je promoviraohrvatskunaivnuumjetnost.
Osim slikanjem bavio se, između ostalog, kazališnim dekorom i ilustriranjem knjiga. Ističu se njegove ilustracije „Balada Petrice Kerempuha“ Miroslava Krleže. Godine 1971. dobio je nagradu za životno djelo „Vladimir Nazor“.
Umro je 7. travnja 1975. godine u Zagrebu. U Petrinji je 1987. godine njemu u spomen osnovana Galerija Krsto Hegedušić.
