3. ožujka 1924. – Italija anektirala Slobodnu Državu Rijeku

Slobodna Država Rijeka imala je svoju zastavu, grb i valutu (riječka kruna). Zanimljivo je da je američki predsjednik Wilson predlagao da nezavisna Rijeka čak bude svjetsko središte Lige naroda (kasnije je odabrana Ženeva). Time je zapravo Jugoslavija, a ne NDH, dala Italiji velik dio jadranske obale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teritorij grada Rijeke bio je u jednom razdoblju nakon Prvog svjetskog rata nezavisna država, poput današnjeg Monaka, Lihtenštajna ili San Marina. Zanimljivo je da su tu republiku pod nazivom Slobodna Država Rijeka priznale sve svjetske velesile. Površina joj je bila oko 28 kvadratnih kilometara (za usporedbu Monako ima samo 1.95 kvadratnih kilometara) i prostirala se od Rječine do Preluka.

Slobodna Država Rijeka imala je svoju zastavu, grb i valutu (riječka kruna). Zanimljivo je da je američki predsjednik Wilson predlagao da nezavisna Rijeka čak bude svjetsko središte Lige naroda (kasnije je odabrana Ženeva). U Slobodnoj Državi Rijeci fašisti su došli na vlast pučem 1922. Na današnji dan priključen je teritorij Rijeke konačno Kraljevini Italiji, nakon što se s takvim rješenjem složila Kraljevina SHS Rimskim ugovorom iz siječnja iste godine, te nakon što je taj ugovor ratificiran u veljači.

Javno mnijenje u Hrvatskoj uglavnom misli da je cijelu hrvatsku obalu Italiji predao Ante Pavelić. Namjera toga je bila potpuno stigmatizirati NDH (prvenstveno kao oblik hrvatske državnosti, a ne ideologije) i proglasiti potpuno izdajničkom državom koja nije nikako brinula o Hrvatima sa obale Jadrana. Time su Srbi i jugoslavenski orijentirani Hrvati htjeli zapravo ugušiti bilo kakav oblik traženja hrvatske državnosti na račun neprestanog pozivanja na izdaju ustaškog pokreta. Malo je poznato da je već Rapallskim ugovorima poslije I. svjetskog rata Jugoslavija (!) izdala Hrvate sa Jadrana i dala Italiji Istru, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, a na današnji dan i najveći grad sjevernog Jadrana – Rijeku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.