S pomoću lunarnog rovera, kako su ga Amerikanci nazvali, istraživanje Mjeseca postalo je lakše i brže. Astronautima je znatno prošireno područje istraživanja, a vožnje su bile duge i do 20 kilometara.
Osim toga, Mjesečevo vozilo moglo je nositi gotovo 500 kilograma težine i kretati se prosječnom brzinom, iz perspektive Zemlje, ‘puževih’ 9 kilometara na sat.
Vozilo je bilo projektirano tako da funkcionira u uvjetima vakuuma te pri jednoj šestini Zemljine gravitacije. Svaki od četiri kotača imao je vlastiti pogon. Uz dva sjedala i prostor za prijevoz instrumenata i uzoraka Mjesečeva tla, vozilo je bilo opremljeno i komunikacijskim sustavom s TV kamerom te antenom koja je omogućavala kvalitetnu vezu sa zapovjednim centrom na Zemlji. Bilo je to veliko olakšanje za astronaute.
Izradu tog vozila pokrenuo je poznati njemački znanstvenik Wernher von Braun, a kotače je izradio inženjer Ferenc Pavlics, rođen u Mađarskoj. Njegovo ime ukazuje na moguće hrvatsko podrijetlo, tim više što mu se majka zvala Rosina Perusich i što se nedaleko od sela u kojem je rođen nalazio posjed obitelji Erdödy, snažno povezane s Hrvatskom
I Sovjeti su svojim Lunohodom, ali bez ljudske posade, istraživali Mjesec, čak deset mjeseci prije Amerikanaca. Lunohod 1 pokretali su električni motori, po jedan na svakom od 8 kotača.
Energiju je dobivao iz sunčevih ćelija, a u 14 dugih Mjesečevih noći grijao ga je radioaktivni polonij 210. Lunohod je dokazao da se i na taj način mogu uspješno istraživati negostoljubiva mjesta u svemiru. To iskustvo, osim na Mjesecu, poslije je primijenjeno i u razotkrivanju tajni Marsa, najbližeg Zemljinog susjeda!
Podsjetimo, ovom prigodom i na golf koji se nekoliko mjeseci prije toga igrao na Mjesecu. Naime, slavni američki astronaut Alan Shepard kriomice je u Apollu 14 ponio loptice za golf i tako postao prvi sportaš na Mjesecu.
