Danas, 9. kolovoza, Katolička Crkva slavi blagdan svete Edith Stein. Ovu časnu sestru karmelićanku ubili su nacisti u plinskoj komori u Auschwitzu između 8. i 11. kolovoza 1942.
Ova izuzetna svetica bila je obraćenica sa židovstva na katolicizam, ponajprije preko djela katoličke mističarke i obnoviteljice karmelskog reda, svete Terezije Avilske.
Ubijena je ne samo kao Židovka, pripadnica nacije koju su nacisti htjeli uništiti, nego i kao Židovka katolikinja po kojoj je nacionalsocijalizam htio kazniti i Katoličku crkvu, koja je protestirala protiv njega i osudila ga enciklikom Pija XI. Mit brennender Sorge od 14. ožujka 1937.
Tko je katolička mističarka i svetica, židovska obraćenica – sveta Edith Stein
Edith Stein rođena je u jednoj židovskoj obitelji 12. listopada 1891. u Breslauu. Bila je posljednje od 11 djece svojih roditelja. Nakon djetinjstva i prve mladosti, u dobi od 15 godina izgubila je vjeru. Bila je vrlo nadarena djevojka, pa je studirala pedagogiju, a doktorirala filozofiju.
Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na protestantizam, dobitnik Nobelove nagrade na području filozofije. Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka koji se, s pravom, nazivao najvećim živućim filozofom. Edith je u Göttingenu živjela uobičajenim studentskim životom. U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, a iste je godine u listopadu postala Husserlova asistentica.
Obraćenje
U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem. “Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa.”
Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwigom Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika, tako i ljeto 1921. godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke “Život Svete Terezije Avilske”. “Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: ‘To je istina.'”
Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal.
Primila je krštenje 1922., a krizmu 1923. Pod duhovnim vodstvom kanonika Swinda, pa onda benediktinskog opata Walzera iz Beurena u Speyeru, živjela je među sestrama dominikankama te je brzo postigla izvanrednu kršćansku duhovnu zrelost.
Održavala je brojne cijenjene konferencije osobito o pozivu žene u svijetu i Crkvi. U Njemačkoj se, pak, iz dana u dan sve više širio val antisemitizma pa je i Edith Stein, kao Židovka, morala napustiti profesorsku službu. U travnju 1934. konačno je svečano odjevena u karmelsku odjeću i uzela redovničko ime Terezija Benedikta od Križa.
Prinijela je svoju žrtvu dragovoljno i namijenila je za židovski narod
Iz razloga sigurnosti sestra Terezija Benedikta bijaše poslana u Karmel u Echtu, u susjednoj Nizozemskoj.
Kad je 2. kolovoza 1942. došao Gestapo u govornicu nizozemskog Karmela, zagrlila je svoju sestru Rozu, karmelsku trećoretkinju i rekla joj: “Rozo, hajdemo na žrtvu za naš narod!” I tako je počeo njezin križni put počevši od Amersforta, Westerborka do Auschwitza.
Edith, posve predana onome Bogu kome se prikazala kao žrtva, pisala je svojoj priorici u Echt iz Westerborka 6. kolovoza 1942. ovako:
“Znanost križa se može zadobiti samo ako se osjeća njegova težina u svoj svojoj mučnosti. O tome sam se uvjerila od prvog trenutka te sam rekla: Ave Crux, spes unica! – Zdravo Križu, nado jedina!”
U Auschwitzu je živjela od te znanosti predavši se posve u ljubavi, strpljivosti, blagosti, darivanju same sebe, potpunom predanju Bogu i najmanjoj svojoj braći. Svoju je žrtvu završila u jednoj plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942.
Papa Ivan Pavao II. ju je 4. svibnja 1987. proglasio Božjom službenicom i blaženom, 11. listopada 1998. svetom, a 1.listopada 1999. suzaštitnicom Europe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
