Glas Hrvata pri izboru člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda sada ne vrijedi ništa i takvo stanje je neodrživo, upozorio je ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza.
Čelnici političkih stranaka u BiH godinama neuspješno pregovaraju o cjelovitim izmjenama izbornog zakona. Ministarstvo pravosuđa na čijem je čelu Bunoza (HDZ BiH) u proceduru je uputilo prijedlog izmjena izbornog zakona. Taj prijedlog uz tehničke preinake nudi i novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
No u Vijeću ministara nije bilo suglasnosti da se o tome u ovom trenutku raspravlja jer su se tome usprotivili bošnjački ministri. Ostaje na Vijeću ministara da odluči hoće li i kada raspravljati o tom prijedlogu, objavio je HRT.
Ministar Bunoza: O zakonu nije bilo suglasnosti ni unutar radne skupine
Bunoza je u intervjuu za javni servis BHT 1 potvrdio kako o zakonu nije bilo suglasnosti ni unutar radne skupine o čijoj su se uspostavi dogovorili čelnici stranaka vladajuće koalicije.
>Prof. Šimundić: Promjena izbornih zakona mora biti prioritet hrvatske politike u RH i BiH
Cilj je tog prijedloga bio da se u parlamentu BiH usvoji “domaće” rješenje kojim bi se popravio postojeći izborni zakon i time zamijenile odluke što ih je potkraj ožujka nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Istodobno bi se riješio problem nastao opetovanim preglasavanjem Hrvata kod izbora članova Predsjedništva BiH.
Ministar pravosuđa objasnio je kako se samo jedan članak iz prijedloga poslanog Vijeću ministara odnosi na način biranja hrvatskog člana državnog vrha. Riječ je o privremenom rješenju koje bi vrijedilo dok se ne promijeni Ustav i tako osigura provedba svih presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR). Njima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Za vanjske čimbenike prioritet je provedba presude ECHR
Šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler, a prije njega i veleposlanstvo SAD-a, istaknuli su da je za njih prioritet provedba presuda ECHR. Stoga ne podupiru zahtjeve da se sada rješava samo problem izbora Hrvata za člana Predsjedništva BiH.
“Kad je u pitanju hrvatski član predsjedništva, svi se slažemo da je u prošlosti bilo ‘krađa’. Drugi problem su presude Europskog suda za ljudska prava. U potpunosti se slažem da je loše da se Hrvati i Bošnjaci ne mogu kandidirati u RS-u, ili Srbin u Federaciji BiH. Potrebno je da svi imaju pravo biti izabrani”, kazao je Bunoza, ali istaknuo je kako su u BiH svi suglasni da s postojećim rješenjima “ne postoji veza” između izbora hrvatskog člana predsjedništva i Hrvata u BiH.
>Plenković: Bošnjaci su još jednom glasali za Komšića, člana predsjedništva Hrvati u BiH nisu izabrali 16 godina
Odluka ministarstva pravosuđa temelji se na zahtjevu HDZ-a BiH da se hrvatski član predsjedništva BiH bira dvostrukim ključem. Odnosno, da uz opću većinu glasova o tome odlučuju glasovi iz onih županija u kojima Hrvati u Federaciji BiH čine većinu stanovništva.
“Sada glas Hrvata ne vrijedi ništa. I da svi izađu na izbore, ne bi mogli izabrati hrvatskog člana predsjedništva BiH”, kazao je Bunoza. Dodao je kako je riječ o zaštiti vitalnih interesa jednog konstitutivnog naroda sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH.
Opći izbori u BiH trebali bi biti održani u listopadu 2026. Političkim strankama u toj zemlji ostaje mogućnost da novi izborni zakon dogovore najkasnije šest mjeseci prije toga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
