Hrvatska još nema muzej za žrtve komunizma: Evo koje zemlje imaju

žrtve
Foto: Wikimedia commons, snimka zaslona, Memorial to the victims of communism

Hrvatska još uvijek nema muzej za žrtve komunizma. Štoviše, o tome se malo i govori. Masovnih grobnica ima po cijeloj Hrvatskoj, a mnogi još čekaju pravdu za svoje pretke koje je su ubili komunisti. Za razliku od Hrvatske, mnoge bivše europske komunističke zemlje odale su počast žrtvama komunizma kroz muzeje i spomenike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta u četvrtak je rekao da u koalicijski sporazum s HDZ-om mora ući otvaranje muzeja u Zagrebu posvećenog komunističkim žrtvama. Hrvatska još nema takav, a komunistički režim ubio je na tisuće ljudi.

>8. svibnja 1945. ulazak partizana u Zagreb – počeo krvavi obračun s protivnicima

“Ja se čudim zašto nije do sada Hrvatska dobila muzej za žrtve komunističkog terora kao što imamo u drugim gradovima Srednje Europe. Posjetit ću da Hrvatska, nažalost, nije provela lustraciju i po meni je ovo minimum minimuma što možemo učiniti da bi mladi naraštaji upoznali što se događalo za vrijeme tog razdoblje i ponovit da mnogi hrvatski problemi proizlaze iz tog naslijeđa”, rekao je Bartulica.

>Hebrang za Narod.hr: ‘I danas gazimo po leševima svojih predaka iz ’45. i iz ’91., a da uopće nismo obznanili njihov broj i tko ih je pobio’

>Bartulica ima dodatne zahtjeve za HDZ: Zaustavljanje rodne ideologije, muzej žrtava komunizma…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 2064 osobe posljednjih godina

Prema podacima Ministarstva branitelja, u prvim mjesecima nakon ulaska partizana u Zagreb 8. svibnja 1945. ubijeno je više od 10 tisuća samo Zagrepčana i ostalih Hrvata koji su se u njemu zatekli. Posmrtni ostaci ubijenih žrtava počivaju u više od 130 masovnih grobnica i jama po Zagrebu i okolici od kojih većina još nije obilježen.

>Komunizam je u svijetu odnio više od 100 milijuna ljudskih žrtava, a u Jugoslaviji 1,172.000!

U proteklih osam godina ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 2064 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, navode iz Ministarstva branitelja. Posebno ističu lokacije na kojima je ekshumiran velik broj žrtava: Jama Jazovka (814), Gračani-Zagreb (294), Prudnice-Brdovec (133), Tuškanac-Zagreb (102), Predio ispred groblja Sv. Marije Magdalene-Gospić (253), Tomašica-Garešnica (53), Savska 77 u Zagrebu (25), Macelj (84), Zagvozd (30), Francikovac-Senj (57).

>Pogled na bivše komunističke zemlje Europe – zašto komunizam nije nikada „pao“?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok mnogi u Hrvatskoj zaboravljaju i niječu žrtve komunizma, neke bivše komunističke zemlje Europe počast svim žrtvama odale su kroz muzeje, spomen kuće, spomen parkove…

Koje države su odale počast žrtvama komunizma?

Estonija, bivša država SSSR-a, ima svoj institut za povijesno pamćenje. U sklopu njega ima Memorijalni centar za žrtve komunizma. Posvećen je svim estonskim ljudima koji su patili pod terorom Sovjetskog Saveza.

>Mons. Šaško: Hrvatska nema instituciju koja bi se bavila istinom o komunističkim zločinima

Komunistički teroristički režim uspostavljen je okupacijom Estonije 17. lipnja 1940., a je okončan obnovom neovisnosti Estonije 20. kolovoza 1991. Za vrijeme komunističkog režima više od 75 000 ljudi je ubijeno, zatvoreno ili deportirano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomen obilježje ima dva dijela – Putovanje s pločama s imenima žrtava i simbolični Kućni vrt s informativnim tekstovima i lokacijskim pločama koje označavaju stratišta. Spomenik estonskim vojnim časnicima žrtvama komunističkog terora dio je Memorijala.

>Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

I Slovačka je odala počast žrtvama komunizma. Muzej zločina i žrtava komunizma osnovalo je civilno društvo Neznani junaci. Muzej je još u ranoj fazi, a temelji se na volonterskom radu stručnjaka. Fokusiran je na obrazovanje u školama i za nastavnike. Nudi izložbe, a posjetitelji mogu posjetiti Zid neprimjetnih heroja, knjižnicu, organizirati predavanje o razdoblju ugnjetavanja ili posjetiti “lokacije tragičnih sjećanja”.

Memorijal Sighet u Rumunjskoj među glavnim mjestima za očuvanje sjećanja

“Kuća terora” muzej je u Mađarskoj, a posvećen žrtvama i nacizma i komunizma. Obilježava dva tragična razdoblja u mađarskoj povijesti.

“Od 1944. do 1990. našoj su naciji ukrali neovisnost i slobodu – najprije razbojnici Arrow Crossa koje su podržavali njemački nacisti, a zatim komunisti koje je podržavao Sovjetski Savez. Od tada smo povratili i svoju neovisnost i slobodu, da bismo postali slobodni građani neovisne Mađarske”, stoji u opisu muzeja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Litva miče divovske sovjetske spomenike: Kada će Hrvatska ukloniti ostatke komunizma?

Otvoren 24. veljače 2002., a inicijator i osnivač muzeja je mađarska vlada na čelu s današnjim predsjednikom Viktorom Orbanom.

Rumunjska ima Memorijal žrtvama komunizma i otpora koji se sastoji od Muzeja Sigheta u gradu Sighetu Marmației te Međunarodnog muzeja Centar za proučavanje komunizma u Bukureštu.

>Biskup Košić u snažnoj homiliji: Kako je moguće veličati taj zločinački režim, a prezirati svoj narod

“Najveća pobjeda komunizma, pobjeda koja se dramatično otkrila tek nakon 1989., bila je stvoriti ljude bez sjećanja – novog čovjeka ispranog mozga koji se ne može sjetiti što je bio, što je imao ili što je radio prije komunizma.
Stvaranje spomenika žrtvama komunizma i otpora sredstvo je suprotstavljanja toj pobjedi, sredstvo oživljavanja kolektivnog sjećanja”, stoji u opisu.

Godine 1998. Vijeće Europe stavilo je Memorijal Sighet među glavna mjesta za očuvanje sjećanja na kontinentu, uz Memorijal Auschwitz i Memorijal mira u Normandiji.

>Kako je rudarski inženjer iz Srebrenice otkrio grobnicu u Hudoj Jami: Sada čitav svijet zna što se dogodilo u Bleiburgu

“Mjesto svjedočenja i sjećanja” prvo je mjesto sjećanja u Albaniji koje obilježava žrtve komunističkog režima u Skadru. Misija je stvoriti kolektivno sjećanje na nedavnu prošlost, educirati nove generacije koje bi trebale postati svjesne grešaka iz prošlosti i nikada ih više ne ponoviti.

Bugarska žrtve komunizma proglasila mučenicima

Češka, na primjer, ima veliki Spomenik žrtvama komunizma u Pragu. Nalazi se u podnožju brda Petřín.

U gornjem dijelu spomenika nalazi se 7 osoba koje hodaju stepenicama. Prva osoba naizgled je u redu, no jasno se vidi da ostalima nedostaje nešto od njihove anatomije, što bi trebalo simbolizirati patnju zatvorenika, njihovu hrabrost i otpornost. Na dnu piše: Žrtve komunizma 1948.-1989.: 205.486 osuđenih, 248 streljanih, 4.500 umrlo u zatvoru, 327 umrlo u ilegalnom prelasku granice i 170.938 ljudi emigriralo.

>Goluža: Pravdaju li ‘Trnjanskim kresovima’ krajnje bestijalno totalitarističko zlo?

I Bugarska ima Memorijalni spomenik žrtvama komunizma. Nalazi se u Sofiji u istočnom dijelu parka oko Nacionalne palače kulture (NDK) i najveći je te vrste u zemlji. Posvećen je žrtvama terorističkih akcija Komunističke partije prije 9. rujna 1944. i žrtvama totalitarnog režima u Bugarskoj koji je trajao od 1944. do 1989. godine i odnio živote ljudi koji su zadržali svoju vjeru, bili određene nacionalnosti ili se bunili protiv stranke, bez obzira na dob.

Memorijalni spomenik otvoren je 11. rujna 1999. godine misom koju je vodio sofijski biskup Inokentije sa svećenicima Bugarske pravoslavne crkve te svećenicima Katoličke i Armenske crkve. Bugarska pravoslavna crkva je 1. studenog 2002. godine u drevnoj crkvi Svete Sofije proglasila sve žrtve komunizma u Bugarskoj mučenicima, svetim mučenicima i svetim mučenicima.

Osim tog Bugarska veliki spomenik za žrtve komunizma ima i u Varni koji nosi isto ime.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.