Litavske vlasti u utorak su počele rastavljati šest divovskih spomenika iz sovjetske ere, smještenih na vojnom groblju u glavnom gradu Vilniusu. Rival Times, izvješćujući o ovome, piša kako je to u skladu sa sličnim akcijama koje su i druge postsovjetske u Europi zemlje poduzele protiv ostataka komunizma, nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Međutim, činjenica je da se u te zemlje već nakon pada komunizma na neki način počele s raščišćavanjem komunističke prošlosti, uklanjanjem totalitarnih simbola i donošenjem lustracijskih zakona sa određenim zabranama vršenja javnih dužnosti onima koji su u komunizmu kršili ljudska prava.
> Kako je lustracija provedena u pribaltičkim državama: Litvi, Latviji i Estoniji?
> Latvija će do 15. studenog ukloniti spomenike koji veličaju totalitarne režime, sovjetsku okupaciju i nacizam
Primjer mnogih postkomunističkih država koje su sada u Europskoj uniji, a koje su pokazale odlučnost u obračunavanju s komunizmom, mogao bi biti dobar putokaz za Hrvatsku u kojoj nikada nisu provedeni nikakvi lustracijski zakoni i gdje se komunizam i komunistički dužnosnici veličaju u tolikim nazivima trgova i ulica. Podsjetimo samo i na aktualne pokušaje da se u Zagrebu vrati trg komunističkog diktatora Tita, koji je teškom mukom uklonjen više od 20 godina od pada komunizma i propasti Jugoslavije.
> Najnoviji podaci: Znate li koliko ulica i trgova u Hrvatskoj još nosi ime zločinca Tita?
> Žele da Zagreb makne ime ulice Filipa Lukasa tvrdeći da je ‘pripadnik ustaškog pokreta’: Evo što je istina!
> Što piše u Rezoluciji vijeća Europe 1481 i saborskoj deklaraciji o osudi komunističkih zločina?
Uklanjanje sovjetskih spomenika na groblju u Litvi pokazuje kako i nakon toliko godina od raspada Sovjetskog Saveza i osamostaljenja te države još uvijek postoje simboli koji veličaju zločinački režim, a koji nisu uklonjeni usprkos svim dosadašnjim naporima.
Gradonačelnik Vilniusa: Uklonit ćemo spomenike, ali ne grobove poginulih vojnika
“Učinit ćemo to s poštovanjem. Naravno, grobovi neće biti uništeni”, pojasnio je gradonačelnik Vilniusa Remigijus Simasius u vezi s 3000 vojnika Crvene armije koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu i čiji ostaci počivaju na ovom vojnom groblju u Antakalnisu.
“Očistit ćemo se od ovog sovjetskog simbola”, slavio je Simasius, koji je taj trenutak opisao kao “sretan dan” za povijest litavske prijestolnice.
Odluku je pak pokušao zaustaviti Odbor za ljudska prava UN-a, koji je privremeno blokirao projekt.
Međutim, Simasius tvrdi da je ovo povjerenstvo UN-a zavedeno, jer ni u jednom trenutku posmrtni ostaci pokojnika neće biti oskrnavljeni. “Ne sumnjam da je to jedina ispravna odluka”, rekao je.
Nastavak lustracije u pravosudnom sustavu Poljske: Uklonjeni portreti sudaca iz doba komunizma
Optuženik za udbaško ubojstvo koje možda krije trag do ubojice Brune Bušića sve niječe
Veterani 5. gardijske brigade ‘Sokolovi’: Generali se trebaju zalagati za lustraciju, a ne za pomilovanje bivših Udbaša
Statue koje su se počele uklanjati su granitni kolosi visoki oko šest metara koji prikazuju vojnike Sovjetskog Saveza. Predviđeno je da se prebace u Litavski nacionalni muzej, gdje su već poslane druge rezbarije i ploče iz sovjetske ere.
Spomenik Antakalnis, podignut 1951., čuva tijela više od 3000 sovjetskih vojnika poginulih u borbi za Vilnius 1944. Velika većina ovakvih spomenika sa stjecanjem neovisnosti Litve počela se uklanjati te slati većinom u Grotto Park udaljen više od stotinu kilometara od glavnog grada.
Što kaže Europski parlament o komunizmu i zločinima komunizma?
Komunistički zločini posebno su osuđeni u Rezoluciji vijeća Europe 1481, potom u Rezoluciji “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” te u nedavnoj rezoluciji Ep-a iz 2019. “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe”.
Posljednja rezolucija, kojom se, među ostalim, izjednačava nacistički i komunistički režim, prošla je prilično nezapaženo.
Njome se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.
U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.
>Prostački ispadi na tribini najavljenoj uz petokraku: Benčić otišla, Goldstein psovao…
> Titovi zločini – Hrvati ni danas ne znaju razmjere zločina u Zagrebu
Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.
Hrvatska i raskid s komunizmom
Kada se govori o Hrvatskoj, vidljivo je koliko su navodi iz Rezolucije Europskog parlamenta točni, barem kada govorimo o veličanju komunističkih zločinaca u imenima trgova i ulica.
> Latvija otkrila imena bivših KGB-ovaca: Na popisu bivši premijer i eurozastupnik, kardinal i sudac Vrhovnog suda
> Ivica Šola: Treba li se crkva bojati lustracije? Ne!
Ono što još više zastrašuje kada govorimo o pijetetu prema žrtvama komunizma, jest činjenica da i danas diljem Hrvatske gotovo i ne znajući svakodnevno hodamo po neobilježenim masovnim grobnicama onih koji su ubijeni bez suda i bez prava da se brane.
Činjenica da tim žrtvama još nismo odali dužno poštovanje i dostojanstveno ih sahranili, zaista zabrinjava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
