Latvija će do 15. studenog ukloniti spomenike koji veličaju totalitarne režime, sovjetsku okupaciju i nacizam

Latvija
Foto: snimka zaslona, fotomontaža: Narod.hr

Latvija će srušiti najmanje 70 sovjetskih spomenika, uključujući divovski spomenik pobjedi koji se uzdiže nad glavnim gradom, u emocionalno nabijenoj gesti koja će vjerojatno razljutiti Kremlj i mnoge pripadnike velike ruskojezične manjine te baltičke nacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Popis

Otkako je predsjednik Putin izvršio invaziju na Ukrajinu, brojna mjesta koja obilježavaju pobjedu i okupaciju od strane Crvene armije u 2. svjetskom ratu demontirana su diljem središnje i istočne Europe. Ipak, niti jedna zemlja nije krenula s brisanjem ovih dugotrajnih tragova sovjetske okupacije tako sustavno kao Latvija, gdje će gotovo svaki spomenik biti srušen u sljedeća četiri mjeseca. Povjesničari su već završili sastavljanje popisa.

Stručnjaci su latvijskoj Vladi predstavili popis od 69 objekata koje treba ukloniti, kako je novinarima rekao čelnik Nacionalnog odbora za kulturnu baštinu (NKMP) Juris Dambis, izvještava BNN News.

Povjerenstvo sastavljeno za ovaj zadatak pregledalo je ukupno 162 objekta kako bi utvrdilo ispunjavaju li kriterije navedene u zakonu i trebaju li se ukloniti. Istraživanje je pokazalo da su neki od spomenika već uklonjeni, više nemaju ideološku namjenu ili se nalaze na grobnim mjestima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zabrana izlaganja predmeta koji veličaju sovjetski i nacistički režim

Time je Vladi predočen popis od 69 objekata za uklanjanje.

S obzirom da je već prije donijeta odluka o uklanjanju spomenika sovjetskoj vojsci u Pārdaugavi, brojka se popela na 70.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stručnjaci su rekli novinarima kako se nadaju da će se popis u budućnosti proširiti.

To je nužno jer su mnogi objekti koji veličaju sovjetsku okupacijsku vlast još za vrijeme sovjetske vlasti propali i izgubili se u grmlju i šumama.

> Doc. dr. sc. Vukelić o inicijativi vraćanja Titova trga: ‘Gotovac je sam sebe osudio na političku smrt’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Savez komunista Hrvatske prekršio zakon: Što kaže EP o osudi komunističkog režima?

> HRT-ov radio Rijeka 22. lipnja emitirao partizansku koračnicu: Zašto javni servis slavi pohode vojske koja je počinila brojne zločine?

Latvijski parlament Saeima je u posljednjem čitanju prije ljetne stanke donio Zakon o zabrani izlaganja predmeta koji veličaju sovjetski i nacistički režim i njihovu demontažu na teritoriju Republike Latvije. Ovaj zakon predviđa uklanjanje objekata koji veličaju totalitarne režime do 15. studenog 2022. Popis objekata koji će se ukloniti s teritorija Latvije morat će potvrditi vlada, koja će donijeti odluku na temelju preporuka stručnjaka.

Tri skupine objekata

Zakon detaljno opisuje tri skupine objekata – prvi je spomenik posvećen sovjetskoj vojsci u Pārdaugavi. Zatim postoje spomenici čije rušenje mora odobriti Vlada i svi drugi objekti koje općinske uprave mogu same ukloniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina tih spomenika su spomen ploče ili kamenje. To ih čini jednostavnim za uklanjanje. Ima i većih objekata i skulptura. Većina tih spomenika nalazi se u Rigi.

Pohraniti ili ne

Procijenit će se i treba li svaki pojedini spomenik sačuvati i pohraniti u muzeju ili ne. Što se tiče konzervacije, ona može uključivati ​​cijeli predmet ili njegove fragmente.

Budući da će općinske uprave odlučivati ​​o objektima koji se nalaze na njihovom području, njihova građa ili ploče darovat će se muzeju, koji će procijeniti isplati li ih se sačuvati.

Demontaža predmetnih objekata bit će u nadležnosti općina na čijem se području nalaze spomen obilježja i ploče.

Ako Muzej okupacije Latvije odluči da predmet ne treba sačuvati, on će biti fizički uništen.

BNN je ranije izvijestio da je Saeima usvojila spomenuti zakon sa 61 glas za i 19 protiv.

Zastupnici su odbili prijedlog da se objekti i spomen obilježja uklone ranije – u kolovozu ili rujnu. Savjetnica izvršnog direktora Rige Maris Knoks rekla je na prethodnom sastanku Odbora za obrazovanje, kulturu i znanost – s obzirom na veličinu spomenika u Pārdaugavi, ispunjavanje postojećeg roka – 15. studenoga – već predstavlja izazov.

Financiranje

Zakon detaljno propisuje rušenje spomenika u Pārdaugavi. Demontaža njegovog podzemnog dijela morat će se obaviti do 30. lipnja 2023.

Planirano je da se demontaža financira iz sredstava donacija fizičkih i pravnih osoba. Ostatak će se u jednakim iznosima osigurati iz državnog i općinskog proračuna. Zakon sadrži i posebna pravila za objekte koji se demontiraju, točnije da svaka pojedinačna općina ima pravo pokrenuti demontažu i uklanjanje objekata sa svog područja bez obzira na to tko je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi.

U napomeni zakona stoji da je cilj zakona sprječavanje prijetnje vrijednostima Latvije kao demokratske i nacionalne države, izražavanje osuđujućeg stava protiv nezakonite okupacijske vlasti SSSR-a i nacističke Njemačke, kao i kako bi se spriječilo lažno, netočno i pristrano promišljanje povijesnih događaja.

O zakonu

Prema zakonu, nije dopušteno javno izlaganje spomenika, umjetničkih instalacija i drugih objekata koji ispunjavaju jedan od ovih kriterija – objekt veliča SSSR ili nacističku njemačku okupacijsku vlast, događaje ili osobe povezane s njima, veliča totalitarnu ideologiju, nasilje, vojnu agresiju i ratne ideologije ili uključuje sovjetske ili nacističke simbole.

Tema uklanjanja spomenika postala je aktualna nakon ruske invazije na Ukrajinu.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.