Nakon vrlo zapažene knjige “Nikada više Jugoslavija: Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje 1929.-1945.”, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Stipe Kljaić ove je godine izdao novu knjigu, pod naslovom “Povijest kontrarevolucije: Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.”
U njoj je predstavio 12 hrvatskih konzervativnih intelektualaca u razdoblju od 200 godina, o čemu smo s njime razgovarali za Narod.hr.
> Predstavljena knjiga Stipe Kljaića ‘Nikad više Jugoslavija’: ‘Otvara se nova i korisna raspravu o fenomenima fašizma i demokracije’
> Stipe Kljaić, jedini naš povjesničar u Tajnom vatikanskom arhivu: ‘Pio XII. nije bio Hitlerov papa’
> Dr. sc. Stipe Kljaić o Filipu Lukasu, eliti formiranoj u komunizmu, Tuđmanovoj pomirbi, povijesnom revizionizmu…
Tko je dr. sc. Stipe Kljaić?
Stipe Kljaić rodio se 1982. u Šibeniku. Studij povijesti pohađao je na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao 2007. kao kao jedan od najboljih studenata generacije. Od 2010. zaposlen je na Hrvatskom institut za povijest. Godine 2014. u koautorstvu objavljuje knjigu sjećanja i dokumente diplomata i svećenika Nikole Moscatella pod naslovom „Uspomene u svjetlu dokumenata – doprinos povijesti katolicizma u Jugoslaviji (1922.-1946.)“.
Godine 2015. doktorirao je na temi „Intelektualci i hrvatski nacionalizam“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kod pok. prof. Ive Banca. Godine 2017. objavio je svoju prvu monografiju o djelovanju hrvatskih intelektualaca u prvoj polovini 20. stoljeća pod naslovom „Nikada više Jugoslavija – intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje“. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenoga suradnika.
U razdoblju (2016.-2019.) radio je na europskom projektu Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries, Courage Horizon 2020. Godine 2018. dobio je istraživačku stipendiju Silas Palmer Fellowship na Hoover institutu sveučilišta Stanford (SAD). Godine 2019. je dobitnik istraživačke stipendije ReIReS Transnational Access Scholarship prilikom koje je istraživao kod ustanove FSCIRE Archives – La Fondazione per le scienze religiose Giovanni XXIIII. pri sveučilištu u Bologni (Italija).
Stipe Kljaić jedini hrvatski povjesničar koji se, nakon što je 2020. u Vatikanskom arhivu prvi put javnosti otvorena dotad nedostupna dokumentacija o papi Piju XII., prijavio za njezino istraživanje. Radi se o istraživanju u sklopu projekta Hrvatskog instituta za povijest, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt je nazvan “Moderne europske diplomacije i istočnojadranski prostor” (2020.-2023.)., predvodi ga dr. Jadranka Neralić, a u njemu surađuje niz domaćih i međunarodnih znanstvenika.
Posebni interesi dr. sc. Kljaića usmjereni su na političku i intelektualnu povijest s naglaskom na proučavanje hrvatske inteligencije u 20. stoljeću.
> Dr. sc. Stipe Kljaić: ‘Pio XII. zaustavio je prodor komunizma u zapadne europske zemlje’
> Dr. sc. Kljaić: ‘Crnogorska zbivanja svjedoče da raspad Jugoslavije nije bio događaj jednog povijesnog trenutka’
Narod.hr: Nedavno je izašla Vaša nova knjiga “Povijest kontrarevolucije: Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.” u kojoj ste predstavili 12 hrvatskih konzervativnih mislioca u razdoblju od 200 godina. Možete li nam nabrojati o kojim je intelektualcima riječ i možda donijeti neke osnovne informacije o njima, barem o onima javnosti manje poznatima?
Dr. sc. Stipe Kljaić: Andrija Dorotić, Mihovil Pavlinović, Kosto Vojnović, Josip J. Strossmayer, Đuro Arnold, Stjepan Zimmermann, Milivoj Magdić, Hijacint Bošković, Dominik Barać, Bonifacije Perović, Bogdan Radica i Franjo Tuđman. Dorotić je pokrenuo ustanak protiv Francuza u Dalmaciji jer je smatrao da je njihov režim revolucionaran. Pavlinović se borio za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom na sjeveru i istupao protiv monopola države u području obrazovanja i odgoja. Vojnović je smatrao da je upravo jaka obitelj temeljni nukleus na kojem je izrasla povijesna veličina Dubrovačke republike.
Arnold je raspravljao s modernim filozofijama njegova vremena koja su osporavala metafiziku. Zimmermann, Magdić i Barać su istupali protiv liberalizma i komunizma smatrajući da je lijevi internacionalni pokret nastao iz krila devetanestoljetnog liberalizma. Perović je pisao o sociologiji Titove revolucije, dok je Radica pisao o Krleži kao predvodniku kulturne revolucije koja je definitivno izvršila prekid s prošlošću hrvatske kulture i književnosti koja se nadahnjivala poticajima iz klasične kršćanske poruke. Tuđman je značajan za epohalne događaje 1989.-1990. kada je srušen Berlinski zid i slomljen komunistički poredak u Europi što je onda dovelo do sloma Titove Jugoslavije i stvaranje današnje hrvatske države.
Narod.hr: U svom djelu istražujete odnos ovih konzervativnih političko-ideoloških intelektualaca prema kršćanstvu i Crkvi, njihove filozofske postavke prema liberalizmu, marksizmu, kao i prema hrvatskoj nacionalnoj ideji i jugoslavenstvu. Svaki od predstavljenih intelektualaca, iako ih vežu mnoge zajedničke ideje, imao je svoj specifičan odnos prema svakom od ovih pitanja. Kako biste ukratko opisali što je ipak zajedničko svima njima?
Dr. sc. Stipe Kljaić: Da su Hrvati nastali kao civilizirani narod i stekli svoju državnost upravo zahvaljujući prihvaćanju kršćanstva. Obrana državnosti i pripadnost zapadnoj kršćanskoj civilizaciji je ono što se mora sačuvati i njegovati. Da je postanak hrvatskog i europskih naroda izraz kršćanskog utjecaja, a da je tribalizam osobina barbarstva i poganstva.
Da čovjek nije jedini akter povijesti nego da u njoj djeluje i Božja Providnost, da postoje vječne i neprolazne stvari koje nadilaze vrijeme i prostor, a ne samo naravni svijet kako hoće reći naturalizam, materijalizam i pozitivizam novog vijeka, da napredak društva ne znači lom s prošlošću nego se istinski napredak ostvaruje tek time što ono ide u korak s tradicijom, da kršćanska civilizacija ne treba biti srušena kako su htjele revolucionarne ideologije nego da se na njezinim temeljima ima nastaviti graditi moderna civilizacija. U tom smislu veže ih zajedničko uvjerenje da i hrvatski narod mora ostati vjeran kršćanskoj predaji usprkos revolucionarnih izazova kao i to da mora istovremeno obraniti i svoju državnost.
> (FOTO) ‘Nikada više Jugoslavija’- u HDA predstavljena knjiga dr. Kljaića: ‘Vrijedno djelo suvremene historiografije’
> Dr. Stipe Kljaić: “Ne vjerujem u “kraj povijesti”, ali nakon Vukovara i Dubrovnika nova Jugoslavija nije moguća”
> Dođite na Kljajićevo predavanje o Magdićevoj knjizi o hrvatskoj politici od Supila do Tita
Narod.hr: Među predstavljenim intelektualcima je i dominikanac Hijacint Bošković, možda najpoznatiji po tome što je među prvima u Europi otvoreno analizirao filozofiju nacionalsocijalizma jasno ju osudivši. Koliki je značaj Boškovića u tom pogledu?
Dr. sc. Stipe Kljaić: Nije Bošković bio u Hrvatskoj i Europi jedini koji je već 1930-ih dao kritičke ocjene o nacionalsocijalizmu kao “lažnoj desnici”. On je prepoznao, iz svojeg kuta gledanja redovnika i katoličkog intelektualca, u tom pokretu razarajuće porive koji su išli za tim da svojom ideologijom unište ostatke kršćanske civilizacije u Njemačkoj i Europi. Smatrao je da se nacionalsocijalizam u Njemačkoj nije pojavio niotkud nego je on nastao kao plod određenih stremljenja u povijesti njemačke kulture. Bošković je bio veoma solidan poznavatelj tomističke filozofije, možda najbolji hrvatski tomist svojeg vremena i kao takav jako je dobro znao razlučiti duhovne znakove svojeg vremena.
Narod.hr: Koliko dugo je trajalo istraživanje za ovu knjigu i kako ste izbrali upravo ovih 12 osoba?
Dr. sc. Stipe Kljaić: Ona je plod višegodišnjih napora, ne može biti drugačije. Izabrao sam ih iz metodoloških razloga jer postoji ogromna povijesna građa koju nije moguće svu prezentirati, pa mi se činilo najzgodnije uzeti konkretne osobe i na primjerima njihova životnog opusa izložiti kritike modernih revolucija u hrvatskoj politici i kulturi kroz dva stoljeća.
Narod.hr: Hoće li uskoro biti organizirano predstavljanje ove knjige? Možete li nam dati informacije o tome?
Dr. sc. Stipe Kljaić: Nadam se da će skoro. Bit će te na vrijeme obaviješteni, Vi Vaši čitatelji.
