U sklopu festovala “Kliofest”, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u srijedu je održano drugo predstavljanje knjige povjesničara dr. sc. Stipe Kljaića “Nikada više Jugoslavija: Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje 1929.-1945.”.
Knjigu su predstavili dr. Stjepan Ćosić s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Splitu, nekadašnji ravnatelj Hrvatskog dražvanog arhiva, zatim jedan od recenzenata knjige, dr. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest, te sam autor.
„Što u prvoj polovici 20. stoljeća predstavlja nacionalno pitanje i zašto je ova knjiga u histoiografskom smislu uopće vrijedna naše pozornosti?”- pitao je dr. Ćosić te, odgovarajući, istaknuo tri razloga.
1. “Prvi je razlog taj što hrvatska historiografija i publicistika oskudijevaju djelima sličnog sadržaja, obuhvata i ozbiljnosti”. – rekao je dr. Ćosić te istaknuo:
„Autor ove knjige uspio je u narativnom smislu smiriti kaotični vrtlog 20. stoljeća pa su nam u njegovoj interpretaciji jasnije brojne sudbine konvertita i renegata, čitave te galerije stradalnika kojima su nerijetko presuđivali vlastiti ideološki redovi.“ – istaknu je.
2. Kao drugi razlog naveo je “što Kljaić o tim zamršenim temama piše jasno, razgovjetno i zanimljivo, na tragu intelektualne povijesti, s elementima biografike i prozopografije.”
“S osloncem na arhivske izvore i bogatu literaturu, upoznaje nas s više od stotinu protagonista hrvatske intelektualne političke scene, s njihovim idejama i djelima. Hrvatsku intelektualnu, u, u tom smislu političku povijest on nužno reducira na jedan, ali najvažniji aspekt- nacionalno pitanje. On dobro uočava da je politika svih hrvatskih elita i stranaka od početka modernog integracijskog procesa bila usmjerena na održavanje i afirmaciju hrvatskog- dakle nacionalnog- političkog i kulturnog identiteta.” – kazao je dr. Ćosić.
“Knjiga tek otvara raspravu o brojnim pitanjima o kojima se dulje od pola stoljeća govorilo pod pritiskom političke cenzure”
3. “Knjiga nije samo po opsegu i temi pionirski pothvat, nego i jedna bitno nova interpretacija povijesti hrvatske intelektualne elite. Gradivom koje se u njoj razlaže, tek se otvara rasprava.” – istaknuo je dr. Ćosić, kao treći, možda i najvažniji razlog vrijednosti ove knjige.
“To je veoma važno ako znamo da su se diskusije o hrvatskom nacionalnm pitanju, napose one historiografske, dulje od pola stoljeća vodile pod pritiskom političke cenzure i autocenzure. Pri tom se umjesto argumenata često koristila ideološka batina.
U smislu kulture znanstvenog i demokratskog dijaloga, nažalost mi danas nismo bitno uznapredovali. Ostaje nam vjerovati da će se prevladavajući mentalitet mijenjati, da će argumentirani intelektualni napori prevladati strasti i da će novi naraštaji istraživača oblikovati svježu povijesnu perspektivu u kojoj neće više prevladavati diktatura mrtvih koja nam je tijekom 20. stoljeća nametnula antagonizirana kolektivna, obiteljska i osobna iskustva i koja ih već dugo uspješno reproducira.
Kljaićeva knjiga je doprinos tome.” – poručio je dr. Ćosić.
Dr. Jareb: “Kljaić je temi pristupio na posve nov i neopterećen način”
Dr. Jareb kao jednu od vrijednosti Kljaićeva djela istaknuo “što, nakon niza desetljeća, pred nama izranja čitav jedan, rekao bih, potisnuti svijet hrvatske nacionalističke inteligencije iz 30-tih i 40-tih godina koja je, možemo reći, „protjerana iz javnosti“, što u doslovnom, što u nekom drugom smislu.”
Istaknuo je kako se o mnogim od intelektualaca kojima se bavio autor i dalje govori pod utjecajem nametutih crno-bijelih stereotipa:
“Dovoljno se sjetiti nedavnih rasprava, vrlo prizemnih i iznimno ideološki obojenih, o djelu Filipa Lukasa, kada je, na ideju da se on rehabilitira, jedna skupina ideološki ostrašćenih bukača sve što je taj čovjek radio tijekom svojih nekoliko desetljeća intelektualnog rada svela na navodno ustaštvo” – podsjetio je dr. Jareb i kazao:
“Lukas je vrlo jasan primjer osobe koja je bila hrvatski nacionalist, zalagala se za ideju hrvatske samostalne države, no, ono što mu se nikako ne može pripisati je to da je pripadao ustaštvu.”
Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!
Na kraju je istaknuo kako je knjiga dr. Kljaića vrijedno djelo suvremene historiografije u kojemu je autor temi pristupio na posve nov i neopterećen način.
Povjesničar Stipe Kljaić: „Zabrane i diktati, bez slušanja javnosti, ne jačaju nego slabe državu“
Sam autor, dr. Kljaić, u svojem se obraćanju osvrnuo na svoj sedmogodišnji rad na ovoj temi, koju je, nakon obrane doktorske disertacije još dodatno produbljivao te je posebno zahvalio svom mentoru, dr. Ivu Bancu, kao i svima koji su pomogli na putu nastanka ove knjige.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
