Dr. sc. Vidović: Svojatanje hrvatske književnosti – Gajo Petrović i srpska logika

domagoj vidović
Foto: Ivica Puljan; Dr. sc. Domagoj Vidović, 9. Neretvanski zbornik, Fah, Depositphotos; Fotomontaža: Narod.hr

Na temelju čega je mjerodavno srbijansko ministarstvo zaključilo da je dubrovačka književnost „i srpska“, ni još 20 udžbenika Gaje Petrovića iz Logike ne bi dalo odgovora, piše za Narod.hr dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje o srbijanskom svojatanju hrvatske književnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. sc. Vidović o srpskom svojatanju hrvatske književnosti: ‘Neka zakonski zaštite srpsku bajku’

Srpska logika

Budući da je srbijanski Zakon u kulturnome nasljeđu i dalje jedna od glavnih tema ovdašnjih medija i budući da se srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja ponovno oglasilo (https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/aktuelno-kultura/3447324-ministarstvo-kulture-dubrovacka-knjizevnost-deo-i-nasledja-hrvatske), možda nije zgorega podsjetiti kako je pitanju pripadnosti dalmatinske (pa time i dubrovačke) književnosti glasoviti srpski filolog Jovan Skerlić posvetio uvodno poglavlje Istorije nove srpske književnosti (1914.)

Poglavlje nosi naslov Početak nove srpske književnosti. U njemu, među ostalim, Skerlić navodi: „Dalmatinska, a naročito dubrovačka književnost oko 1835. godine, za vreme ilirskog pokreta, bila je od velikog uticaja za stvaranje nove hrvatske književnosti (…) Za tu književnost u Srba se gotovo nije ni znalo, i ako je ko od obrazovanih Srba i poznavao, nije je smatrao kao svoju.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skerlić u idućim redcima domeće kako se tek od 60-ih godina XIX. stoljeća u Srba ističe važnost dalmatinske književnosti, ali da su tek „u najnovije doba“ Srbi počeli proučavati dalmatinsku književnost, „ali samo u obliku specijalnih naučnih istraživanja“.

Slično zaključuje i za druge pokrajinske južnoslavenske (da budemo jasni – hrvatske) književnosti: „Isto tako bez većeg uticaja su bile i ostale lokalne i katoličke književnosti naše, bosanska književnosti XVII i XVIII veka, slavonska književnost XVIII veka.

Najupečatljivija je Skerlićeva misao: „Jedna stvar je van svakoga spora: dalmatinska književnost nije ni po čemu uticala na stvaranje nove srpske književnosti u XVIII veku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na temelju čega je mjerodavno srbijansko ministarstvo zaključilo da je dubrovačka književnost, za koju Skerlić izrijekom navodi da je „naročito“ utjecala na oblikovanje hrvatske književnosti, „i srpska“, ni još 20 udžbenika Gaje Petrovića iz Logike ne bi dalo odgovora, zaključuje dr. sc. Vidović.

O autoru

* Domagoj Vidović rođen je u Metkoviću. Diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu obranivši rad Nacrt za vidonjsku antroponimiju i toponimiju. Od 1. rujna 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iste je godine upisao poslijediplomski znanstveni studij lingvistike te doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja pod mentorstvom Dunje Brozović Rončević.

Danas radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju te projektima Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) koje podupire HRZZ. Ujedno je voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.) i metkovske podružnice Instituta (od 2014.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.