Dr. sc. Vidović o srpskom svojatanju hrvatske književnosti: ‘Neka zakonski zaštite srpsku bajku’

domagoj vidović
Foto: Ivica Puljan; Dr. sc. Domagoj Vidović, 9. Neretvanski zbornik

Dr. sc. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje reagirao je na srpsko svojatanje hrvatske književnosti.

> Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Srbiji: Dubrovačka književnost bila je i ostat će isključivo hrvatska

Najnoviji Zakon o kulturnome nasljeđu Republike Srbije, kojim se tko zna koji put svojata hrvatska dubrovačka književnost, može iznenaditi samo one koji su prespavali posljednjih 150 godina. Koliko je dubrovačka književnost srpska, najzornije svjedoči Vuk Stefanović Karadžić u predgovoru Srpskome rječniku: „Već ima blizu iljada godina kako Srblji imaju svoja slova i pismo, a do danas još ni u kakvoj knjizi nemaju svoga pravog jezika.“ Ako, dakle, otac srpske pismenosti 1818. kaže da Srbi nemaju knjiga napisanih svojim jezikom, logično je postaviti pitanje kako je moguće da su Marin Držić (1508. – 1567.) i Ivan Gundulić (1589. – 1638.) srpski pisci kad su se živjeli dva do tri stoljeća prije objave prvih knjiga na srpskome jeziku.

Kulturna agresija

Element iznenađenja u novome manevru srbijanskih vlasti čini pokušaj da se zakonski odredi kojoj književnosti neki autor pripada. Pritom se velikodušno Hrvatima poklanja polovica onoga što im se nastoji oteti. Neviđen je to čin kulturne agresije, ali i pokazatelj totalitarnoga uma tamošnjih političara jer je svojevrsno političko određivanje književne pripadnosti te čak propisivanje načina pisanja i dopuštenih tema bilo moguće samo u SSSR-u i ostalim komunističkim državama, a vrlo kratko i u Jugoslaviji. U bivšoj je državi ipak bilo dovoljno pameti da se tadašnja književna elita (i ne samo hrvatska) na čelu s Petrom Šegedinom i Miroslavom Krležom pobuni odmah nakon Drugoga svjetskog rata protiv socrealističke paradigme, a tijekom hrvatskoga proljeća i protiv velikosrpskih jezičnih i kulturnih posezanja.

> Dr. sc. Domagoj Vidović: Opet smo godinu proveli u dokazivanju činjenice da je hrvatski zaseban jezik

Koliko je, primjerice, Držić „srpski“ pisac najzornije govori činjenica da je prva njegova komedija u Srbiji prvi put postavljena 1946., i to u Hrvatskome narodnom kazalištu u Subotici, a kako će pisci spomenutoga zakona Držića kao katolika, književnika koji je pisao na trima jezicima (hrvatskom, talijanskom i latinskom) uklopiti u „srpski svet“, ne znam. Ako mi pronađete srpskoga latinista, svakako mi javite.

Prijetnja i Crnogorcima

Na koncu treba napomenuti kako ovo nije opomena samo Hrvatima, nego i drugim srpskim susjedima poput Crnogoraca čije se nasljeđe također ovih dana otima, pa crnogorski Oktoih neumorno prvom srpskom tiskanom knjigom proglašavaju čak i neki vodeći političari u Crnoj Gori. Budući da su humanizam, renesansa i barok nepoznanica u srpskoj kulturi, piscima Zakona o kulturnom nasljeđu preporučujem da zakonski zaštite srpsku bajku kao jedinstvenu pojavu ne samo u južnoslavenskoj, nego i svjetskoj književnosti.

* Domagoj Vidović rođen je u Metkoviću. Diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu obranivši rad Nacrt za vidonjsku antroponimiju i toponimiju. Od 1. rujna 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iste je godine upisao poslijediplomski znanstveni studij lingvistike te doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja pod mentorstvom Dunje Brozović Rončević.

Danas radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju te projektima Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje (JENA) koje podupire HRZZ. Ujedno je voditeljem Odjela za onomastiku i etimologiju (od 2020.) i metkovske podružnice Instituta (od 2014.).

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.