Dvorana Gradske knjižnice i čitaonice bila je potpuno ispunjena i trećega dana održavanja Festivala radosne kulture. Ovaj put su među publikom bili nazočni i brojni hrvatski branitelji, koji su svjedočili nesvakidašnjem događaju: Kazališnoj večeri posvećenoj hrvatskoj ratnoj drami, u povodu knjige dr. Sanje Nikčević “Antologija hrvatske poratne drame 1996.-2011.” u izdanju izdavačke kuće “Alfa”, u sklopu obilježavanja Noći knjige.
Program je vodila sama autorica, koja je u živoj i nadahnutoj prezentaciji provela nazočne kroz povijest hrvatske drame od početka Domovinskog rata, sve do naših dana. Povijest je to koja je nepravedno podcijenjena i zanemarena u našoj kulturnoj i kazališnoj javnosti, prečesto skrivena od očiju ljubitelja kazališta i gledatelja, rijetko ili gotovo nikada na repertoarima kazališta i u programima TV postaja. Zbog svoje neupitne estetske i artističke vrijednosti, taj segment naše kazališne povijesti zaslužuje i zaziva revalorizaciju i povratak na naše pozornice.
Prikazi isječaka iz nekoliko radio-drama, a osobito uživo izvedeni odlomci iz predstava s temom domovinskog rata izazvali su jake emocije: od smijeha i domoljubnog ponosa, do suza i uzdaha pri prisjećanju na teške teme iz rata, osobito onima iz publike koji su i sami doživjeli iskustvo rata i stradanja.
Kroz izvanredne glumačke kreacije dramskih umjetnika Antonije Šašo, Draška Zidara i Gorana Košija u odlomcima iz predstava “Slike Marijine”, “Djeca sa CNN-a” i “Žaba” virovitička je publika imala prigodu osjetiti svu dubinu i plemenitost emocija koje u sebi nose ti biseri hrvatske ratne drame. Vrijeme proteklo od trenutka njihovoga stvaranja nije tim tekstovima oduzelo ništa od njihove aktualnosti, dapače, opći je dojam da se radi o iznimno kvalitetnim dramskim predlošcima, koji zavrjeđuju ponovno postavljanje na našim kazališnim pozornicama.
U drugom je dijelu večeri otvorena izložba knjiga, plakata i kazališnih programa s temom hrvatske ratne drame, koja je ostvarena u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom. Izložbu je nadahnutim programatskim predavanjem otvorio prof. Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Istaknuo je potrebu sustavnog proučavanja i revaloriziranja i hrvatske ratne proze, koja također zavrjeđuje svoju antologiju. Hrvatski su umjetnici tijekom i nakon Domovinskog rata o ratnim zbivanjima pisali bez mržnje i želje za osvetom, nošeni domoljubnim zanosom i svijesti o potrebi za očuvanjem kulturnoga identiteta u sklopu borbe za neovisnost i nacionalnu suverenost. Taj je umjetnički napor, kako reče predavač citirajući jednog antologičara, samo nastavak nikad prekinutoga kontinuiteta borbe za očuvanje nacionalne svijesti, ponosa i kulture kroz duge vjekove hrvatske povijesti pod tuđinskim utjecajima.
