(FOTO) HAZU: Predstavljena restaurirana slika ‘Susret pape Lava I. Velikog s Atilom’

Foto: Fah

Obnovljena slika “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom, dimenzija 445 puta 795 centimetara, predstavljena je u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a i ubuduće će, , prema ideji potpredsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta, biti izložena u velikoj dvorani Akademijine knjižnice.

Slika je vlasništvo Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i kopija je znamenite Rafaelove freske iz Vatikanske palače u Rimu. Autorom slike smatra se rimski slikar Carlo Maratti (1625. – 1713.), a utemeljitelju Strossmayerove galerije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, na njegovu molbu, darovao ju je 1888. knez Baltazar III. Odescalchi, član ugledne rimske plemićke obitelji i vlasnik srijemskoga vojvodstva. U bogatom fundusu Strossmayerove galerije starih majstora HAZU čuva se još jedna kopija znamenitih Rafaelovih fresaka iz Vatikanske palače u Rimu, a riječ je o slici “Parnas” iz Stanze della Segnatura, dok je slika “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom” iz Stanze di Eliodoro. Unutar velikoga korpusa baroknih kopija Rafaelovih djela zagrebačke slike izdvajaju se provenijencijom i iznimno velikim dimenzijama platna koje čak nadmašuju izvornike.

Konzervatorsko-restauratorski radovi počeli tek 2013.; kvalitetna suradnja institucija na kapitalnom projektu

Na galeriji palače HAZU slike su bile izložena do 1956. kada je odlučeno da se uklone iz stalnog postava kako bi se u što skorije vrijeme restaurirale i premjestile u drugu, veličinom primjereniju prostoriju, no konzervatorsko-restauratorski radovi počeli su tek 2013. na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, a radove je u cijelosti financiralo Ministarstvo kulture, priopćio je HAZU.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko istaknuo je da je predstavljanje ove restaurirane slike važan događaj za hrvatsku kulturu i identitet, podsjetivši da je Strossmayer, uz Akademiju i Sveučilište, osnovao i galeriju umjetnina smatrajući da je umjetnost važna za očuvanje i promicanje hrvatskog identiteta. Podsjetio je na zasluge nedavno preminulog nekadašnjeg predsjednika HAZU akademika Milana Moguša za čijeg je mandata Akademija svoju knjižnicu preselila u novu zgradu južno od palače HAZU.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo suradnjom Ministarstva kulture, Hrvatske akademije i Hrvatskog restauratorskog zavoda u projektu restauracije ove slike, te istaknula da je restauracija bila stručan izazov restauratorima zbog veličine slike i raznovrsnosti problema koje je trebalo riješiti. Prema njezinim riječima, riječ je o kapitalnom projektu, iako se taj pojam uobičajeno koristi za nepokretna dobra.

O okolnostima u kojima je Strossmayerova galerija postala vlasnik restaurirane slike “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom”, kao i slike “Parnas”, govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković. U travnju 1888. knez Baltazar III. Odescalchi u svom je domu u Rimu ugostio biskupa Strossmayera, iskazavši tom prigodom namjeru “skromno posvetiti hrvatskome narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije slavnih Rafaelovih freski koje posjedujem”.

Svjestan njihove impozantne veličine, knez Odescalchi iskazao je i zabrinutost u vezi njihova smještaja u pinakoteci Akademije te je predložio da se istraži mogućnost izlaganja slika “u velikoj dvorani kakve javne građevine poput palače parlamenta, gradske vijećnice ili palače pravde”.

Akademik Marković podsjetio je da je obitelj Odescalchi 1697. odlukom cara i kralja Leopolda I. dobila posjed u Iloku, budući da je njezin pripadnik bio papa Inocent XI. koji je s 200.000 dukata financirao oslobodilački rat protiv Osmanlija pokrenut poslije opsade Beča 1683., tijekom kojega su oslobođeni Slavonija, Baranja i Srijem. Istovremeno počinje i obnova bosanske i srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu.

“Hekulijanski napori” na restauraciji slike

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. Tajana Pleše istaknula je da su na restauraciji slike poduzeti “herkulijanski napori”, budući da je u nju utrošeno oko 12.000 radnih sati. Njezina pomoćnica dr. Višnja Bralić objasnila je okolnosti nastanka Rafaelove freske 1514., rekavši da je Rafael u liku pape Lava I. Velikog prikazao tadašnjeg papu Lava X., a uz njega i pripadnike tadašnjega papinskog dvora. Slika prikazuje prizor kada Lav Veliki odvraća hunskog vođu Atilu od osvajanja Rima, a iznad njih lebde sveti Petar i Pavao s mačevima u rukama. Govoreći o nastanku kopije Rafaelove freske, Višnja Bralić rekla je da je Carlu Marattiju papa Inocent XI. povjerio brigu i zaštitu Rafaelovih slika u Vatikanskoj palači. Maratti je bio i dvorski slikar papina nećaka i kolekcionara, kneza Livija Odescalchija koji je nakon papine smrti postao vlasnik iločkoga posjeda. Izrada kopija značajnih djela velikih slikara bila je u vrijeme baroka sastavni dio posla tadašnjih slikara, a o važnosti slike “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom” govori i to da se jedna njena kopija nalazi u sjedištu talijanske vlade, palači Chigi u Rimu.

O postupku restauracije slike detaljnije je govorio voditelj radova Slobodan Radić, voditelj Odjela za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda, rekavši da su na slici bila brojna oštećenja te stari potamnjeli retuši koji su dijelom prekrivali originalni oslik.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/gs