Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) proglašeni su u četvrtak na svečanosti u palači Akademije, gdje je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo kako je na taj veliki događaj za vodeću hrvatsku znanstvenu i kulturnu ustanovu pogled svih njezin članova doista usmjeren na mlade i budućnost, pogledavši pri tome na nazočne učenike XV. zagrebačke gimnazije koji su krajem svibnja postali svjetski prvaci u informatici.
Tako je HAZU od danas bogatiji za 11 novih redovitih članova koji su primili povelje i čestitke čelništva Akademije, kolega i brojnih uglednih gostiju. Proglašeni novi hrvatski akademici su Dragutin Feletar, Svetozar Musić, Milko Jakšić, Nikola Ljubešić, Goran Durn, Igor Vlahović, Mirko Orlić, Miroslav Samaržija, Željko Cvetnić, Nikola Bašić i Ignac Lovrek koji su svi i osobno primili povelje.
Najviše – četiri nova člana dobio je Razred za prirodne znanosti HAZU: Nikolu Ljubešića, Gorana Durna, Igora Vlahovića i Mirka Orlića, po dvojica novih članova su u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti – Svetozar Musić i Milko Jakšić te u Razredu za medicinske znanosti – Miroslav Samaržija i Željko Cvetnić, a po jedan član je u trima razredima Akademije – u Razredu za društvene znanosti Dragutin Feletar, u Razredu za likovne umjetnosti Nikola Bašić i u Razredu za tehničke znanosti Ignac Lovrek.
Proglašeno je i pet dopisnih članova Mirko Dikšić, lord Norman Robert Foster, Vinko Grubišić, Šime Malenica i Nenad Šestan, a na svečanost su iz Kanade doputovali Mirko Dikšić i Nenad Šestan, te Šime Malenica iz Francuske.
Proglašeno je i jedanaestoro novih članova suradnika – troje u Razredu za književnost – Cvjetko Milanja, Ratko Cvetnić i Lada Kaštelan, po dvoje novih članova suradnika u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti – Zoran Vondraček i Dubravka Matković-Čalogović, u Razredu za prirodne znanosti – Ivan Soldi i Đurđica Ugarković. Po jednoga novog člana imaju četiri razreda HAZU – Razred za medicinske znanosti – Zrinka Tarle, Razred za filološke znanosti – Amir Kapetanović, Razred za likovne umjetnosti – Igor Rončević i Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju – Davorin Kempf.
Također je proglašeno i osam reizabranih članova suradnika – Slobodan Kaštela, Mirko Primc, Marijan Herak, Damir Viličić, Iva Dekaris, Željko Sutlić, Zvonko Maković i Željka Čorak.
HAZU tako sada ima 150 redovitih članica i članova, 133 dopisna člana i 91 suradnoga člana.
Akademik Kusić: u HAZU postoji konsenzus bez parcijalnih interesa
Podsjetivši da je izbor novih članova protekao bez velikih prijepora, akademik Kusić rekao je kako u HAZU uvijek manje mjesta no što je vrsnih ljudi u hrvatskome društvu. Ali, istaknuo je, bitno je to da su izabrani oni koji su vrsni, koji su se potvrdili i stvorili djela trajne vrijednosti od nacionalne i međunarodne važnosti. Akademik Kusić uvjeren je da će novoizabrani članovi “stati na put kojim su prije njih hodali njihovi istaknuti predhodnici”.
Predsjednik Kusić ustvrdio je kako je “Akademija konačno došla u fazu u kojoj može odgovorno tvrditi da utječe na procese u društvu jer primjećujemo da stavove koje je Akademija zauzela još prije nekoliko godina prihvaćaju relevantni čimbenici u društvu i javnome prostoru”.
Kako je rekao, zadnjih godina Akademija se čuje, ali se i sluša te se traži njen stav i glas iz svih relevantnih društvenih segmenata, a u HAZU je ostvareno “jedinstvo nacije u jednoj instituciji”.
Akademik Musić: Investiranje u znanost i obrazovanje, dugoročno gledajući, najisplativija je investicija
U ime novioizabranih članova zahvalio je akademik Svetozar Musić istaknuvši kako “sukladno zahtjevu vremena Hrvatska mora u školskome sustavu primarnu važnost dati matematici, fizici i kemiji, jer je to preduvjet da kasnije dobijemo izvrsne stručnjake – od inženjera, pa sve do liječnika, a investiranje u znanost i obrazovanje, dugoročno gledajući, najisplativija je investicija, jer je jedina ikoja uvijek iznjedri ekonomski probitak, a shodno tomu rezultira i ukupnim društvenim blagostanjem”.
Kako je rekao “HAZU je svjetionik znanja i revni zaštitnik umjetničkoga djela stvorenoga u Hrvatskoj, veliko djelo koje je biskup Strossmayer ostavio hrvatskome narodu u nasljeđe i glavni nositelj identiteta hrvatskoga naroda”. Istaknuo je i važnost znanja u suvremenome svijetu te podsjetio da su najrazvijenije male države u Europi istaknute nositeljice znanja.
Akademik Musić ukazao je na povezanost znanosti i umjetnosti rekavši “ako osobe prirodoslovnih profesija čuvaju konkurentnost naše države u ubrzanome svijetu današnjice, tada umjetnici čuvaju njezinu prošlost i njezinu dušu. Hrvatski skulptori, glazbenici, slikari i pisci nisu obogatili samo svoj kraj i svoju domovinu, nego su njezinu slavu pronijeli i izvan njezinih granica, bivajući tako svojevrsnim ambasadorima svoga naroda i svoje države. Može se reći da strogoću hrvatskoga prirodoslovlja upotpunjuju svojim tonovima, svojim stihovima, svojim bojama”.
Ali, upozorio je, zbog razvoja znanosti i tehnologije ne smije biti ugrožena zaštita okoliša, te dodao kako svjedočimo naprednim tehnologijama, novim materijalima, nanoznanosti, pametnim lijekovima i razvoju novih izvora energije.
“Svijet je shvatio da je zaštita čovjekova okoliša jedan od prioriteta naše civilizacije. To je od posebne važnosti za našu Hrvatsku, koja nije zemljopisno velika država, ali je puna i prepuna prirodnih ljepota”, rekao je Musić. U Hrvatskoj se ne može sve raditi i proizvoditi, ali naša država ipak ima stručnjaka koji mogu izraditi optimalnu strategiju o znanosti i tehnologiji, a jednom kada se ta strategija usvoji, smatra, ne može ju se stalno brzopleto mijenjati.
U glazbenome programu nastupila je mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, koja je u pratnji pijanista Srđana Filipa Čaldarovića izvela djela Johannesa Brahmsa i Blagoja Berse.
Uz akademike, svečanosti proglašenja prisustvovali su brojni uzvanici i predstavnici hrvatskoga političkog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, među kojima je bio i predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, kao i članovi obitelji novoizabranih članova Akademije. Najveći pljesak nazočnih na svečanosti dobili su predstavnici učenika XV. gimnazije iz Zagreba, koje je, kako je to istaknuo akademik Zvonko Kusić, Akademija pozvala na svečanost proglašenja novih članova i time pokazala svoju okrenutost mladima i budućnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
