Festival svjetske književnosti završio je u petak navečer u Zagrebu gostovanjem skandinavskog pisca Kjella Westoa, jednog od najpopularnijih suvemenih finskih autora koji se u svojim romanima bavi povijesnim događajima i ljudima.
Westo se proslavio ciklusom od pet epskih romana koji se odvijaju u Helsinkiju tijekom 20. stoljeća.
Jedan od njih, “Put kojim smo nekada kročili” (2006.), donio mu je međunarodnu slavu: roman je osvojio prestižnu finsku književnu nagradu Finlandia, po njemu je napravljena kazališna predstava i snimljen film, preveden je na većinu europskih jezika, a na hrvatskome će izaći iduće godine.
O Helsinkiju je počeo pisati tražeći zapravo vlastiti identitet, kazao je pisac na tribini u Kinu Europi. “Ja sam prva generacija svoje obitelji rođena u Helsinkiju. Moja fascinacija tim gradom vjerojatno proizlazi iz nedostatka korijena, osjećaja pripadnosti. Helsinki je za mene bio tabula rasa i morao sam ga na neki način učiniti svojim, a pisanje je postalo jedan način za to”, kazao je.
Na Festivalu je predstavio svoj također nagrađivani roman “Privid 1938.” (2013.), upravo objavljen u izdanju Frakture i prijevodu Željke Černok. Roman je fokusiran na godinu 1938., pogoršanje političke klime u Europi, tadašnje povijesne okolnosti, te kako su se one odrazile na ljude koji su tada živjeli u Helsinkiju.
“Fascinirala me generacija rođena oko 1900., koja je prije svojih 40-tih godina života doživjela čak dva svjetska rata – osjećao sam suosjećanje prema njima i to mi je bila početna točka”, kazao je autor.
Tu je godinu odabrao “jer je to jedna fascinantna i zastrašujuća godina kada su europskom kontinentu istodobno zaprijetili i Hitlerova Njemačka i Staljinova Rusija”. Također, želio je pokazati kako u nenormalnim okolnostima klizanja svijeta prema ratnoj katastrofi ljudi svejedno nastoje nastaviti živjeti svoje normalne živote, rekao je.
Za središnji je lik romana odabrao “jaku i inteligentnu ženu koja je jako propatila u finskom građanskom ratu” Matildu Wiik, za koju pisac ističe kako je riječ o njegovu “dosad najboljem literarnom portretu žene”.
Iako su Westovi romani čista fikcija, povijesni su likovi u njima stvarni, kao i neke povijesne okolnosti. Takav je jedan događaj u tom romanu gala otvorenje novog olimpijskog stadiona u Helsinkiju u lipnju 1938., kada se pobjednika utrke na 100 metara, Židova, bez objašnjenja gurnulo na četvrto mjesto. Finska atletska federacija tu je nepravdu ispravila tek nakon objave Westove knjige 2013.
“To je na neki način dokaz da književnost može imati stvaran utjecaj na društvo”, poručio je pisac, koji svoje romane piše na materinjem švedskom.
Izuzetno dobro posjećena tribina s Westom posljednje je događanje ovogodišnjeg drugog izdanja Festivala svjetske književnosti, koji je u Zagrebu u organizaciji nakladnika Frakture od 4. do 12. rujna u deset tribina “Razotkrivanje”, šest susreta “Pisac i njegov čitatelj”, tri književne matineje i sedam okruglih stolova ugostio tridesetak istaknutih domaćih i stranih književnih imena a festivalska je događanja posjetilo 3,5 tisuća posjetitelja.
Glavni urednik Frakture Seid Serdarević zahvalio se festivalskim gostima, publici, moderatorima, prevoditeljima i volonterima na “deset dana izvrsnih promocija, panela i diskusija”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
