Predstavljanje knjige novinara Tihomira Dujmovića “Regija kao treća Jugoslavija“ održat će se u ponedjeljak 8. travnja 2019. u 19, 30 sati u Nadbiskupskom sjemeništu (velika dvorana), Zrinsko Frankopanska 19, u Splitu, a ulaz je slobodan.
Uz autora Tihomira Dujmovića, knjigu će predstavljati kolumnistica Hrvatskoga tjednika dr. sc. Sanja Bilač i novinar Slobodne Dalmacije Josip Jović.
Nakon što je na intervenciju političkog vrha izbačen iz Slobodne Dalmacije, Tihomiru Dujmoviću zabranjeno je i vođenje političkog talk-showa na HTV-u, unatoč tome što je vodio vrlo gledanu emisiju „Iza zavjese“. Na kraju će na intervenciju politike čak i jedna njegova kolumna na jednom portalu biti zabranjena.
I sve mu se to dogodilo za prvih godinu i pol dana sadašnje vlasti. Dujmović tako postaje najzabranjivaniji novinar u Plenkovićevom mandatu, kako vidimo proganjan doslovno u svim medijima u kojima se pojavljivao. U tom smislu Dujmović danas ističe da je zapravo stavljen u medijski kućni pritvor u kojem je napisao novu, devetu knjigu.
Nakon spomenutih zabrana napravio je knjigu i kazališnu predstavu „Tko je ubio Zvonka Bušića“ koja je igrala 40-ak puta širom Hrvatske i BIH te se i danas uspješno izvodi, a sada se odlučio za jednu drugu temu o kojoj svi pomalo šuškamo, ali se do sada te teme još nitko nije temeljito poduhvatio. „Regija kao Treća Jugoslavija“ naslov je najnovije Dujmovićeve knjige koja nižući brojne ilustracija postavlja pitanje: živimo li mi uopće u hrvatskoj državi ili funkcioniramo kao komad regije u okviru institucionalno povezanog prostora bivše Jugoslavije?
Autor pri kraju knjige postavlja pitanje kako je moguće da je jedna zemlja koja je ušla u Uniju upravo zato da bi europeizirala sve svoje društvene, političke i gospodarske pore, sada ovako uronila u prostor s kojeg je nakon krvavog rata jedva otišla. Njegov odgovor je jednoznačan: međunarodna zajednica koja je uporno odbijala priznati hrvatsku državu i napravila je to tek na vukovarskom pokolju, uporno je odbijala hrvatsku političku integraciju na Zapad, zato smo tako kasno i ušli u Uniju. Pri tom je ta intencija da Hrvatska ostane dio zapadnog Balkana, pala na savršeno tlo onih političkih snaga u Hrvatskoj koje državu nikad nisu htjeli, pa za nju nisu niti glasovali kad je proglašena neovisnost. Upravo su te snage, uz zeleno svijetlo međunarodne zajednice, a Dujmović tu posebno apostrofira Veliku Britaniju, okrenule Hrvatsku s puta u stvarnu integraciju u Europu i vratile ju – u regiju.
U tom smislu, autor podsjeća kako od 1993. do danas, svi planovi međunarodne zajednice za ova područja govore samo o jednom jedinom geopolitičkom području, samo su za njega mijenjana imena: pakt o stabilnosti, jugo sfera, zapadni Balkan, integracija jugoistoka Europe i na kraju je kako vidimo prihvaćena – regija. Uz dakle snažnu političku i financijsku intenciju međunarodne zajednice vrlo brzo su se našle snage u svim Vladama nakon Tuđmana koje su malo po malo prihvaćale regiju kao Treću Jugoslaviju. Po autoru, to je intelektualna i politička izdaja onih političkih ciljeva za koje je palo osam tisuća života i invalidima postalo 40 tisuća ratnih stradalnika. Autor zaključuje kako ovo gdje danas živimo supstancijalno i sadržajno nije hrvatska država, već institucionalni komad regije u kojoj je Hrvatska kao više puta kroz povijest opet postala ugaoni kamen regije i regionalnih povezivanja koja se zbog znanog odijuma više ne smije zvati Jugoslavija nego joj tepamo-regija.
