Kraków je drugi najveći i jedan od najstarijih gradova u Poljskoj, a izabran je da bude dom za projekta „Mala Hrvatska“.
Potaknula i organizirala ga je skupina od 10 studenata pod vodstvom prof. dr. Ive Rechner Dik iz Odjela za krajobraznu arhitekturu na Sveučilištu u Zagrebu i prof. Ante Kuzmanića i njegove pomoćnice Mirjane Radoš sa Sveučilišta u Splitu. Oni su krajem ožujka boravili u Krakowu, te su zajedno s 10 studenata iz tog prekrasnog starog poljskog grada, sudjelovali u posebnim radionicama koje organizira grad Krakow i počasni konzulat Republike Hrvatske. Radionica je dizajnirana za odabir najbolje lokacije za projekt prema kojemu će se park „Mala Hrvatska“ u Krakowu i graditi. Odabrano je područje u najvećem i najpopularnijem gradskom parku pod nazivom „Bagry Wielkie”. To je centralni i najveći park u kojem se nalazi i laguna sa plažom, kupalištem, jedrenjem i raznim rekreacijskim aktivnostima.
Park se nalazi u samom središtu Krakowa, samo koji kilometar od povijesnog centra, te je vrlo popularna ljetna destinacija za odmor Krakovljana.
Istočni dio parka će dobiti ime „Mala Hrvatska”. Inicijator izgradnje parka „Mala Hrvatska” je Paweł Włodarczyk – počasni konzul Republike Hrvatske u Krakowu.
U pobjednički projekt uključen je prijedlog počasnog konzula za izgradnju poučne staze – nogostup u obliku hrvatskih granica. Taj dio parka će sadržavati replike znamenitosti hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Dubrovnik, Vukovar, Pula i ostali), s lokacijama gdje se ljudi mogu odmoriti uz edukacijske natpise o svakom hrvatskom gradu, njegovoj povijesti i značaju.
Za pješake, majke s malom djecom i trkače biti će izgrađen drvored uz plažu. Ovaj dio će se zvati Hrvatska promenada. Biti će izgrađena i zgrada u kojoj je galerija hrvatske umjetnosti s ljetnim restoranom. Uspostava „Male Hrvatske” u vrlo popularnom dijelu Krakowa će sigurno doprinijeti zbližavanju katoličkog hrvatskog i poljskog naroda. Ta dva naroda su u prošlosti dobili od pape službeni naziv „Antemurale Christianitis“ ili „Predziđe kršćanstva“ kao branitelji Europe od muslimanskih Turaka. Tu slavnu titulu dobila je samo još Mađarska. No, za razliku od Mađarske i Poljske gdje politički vrh itekako čini da opravda taj naziv kroz kršćansku baštinu i kulturu koju potiče, a osobito kroz zakonsku brigu za nerođenu djecu i obitelj, Hrvatska sa svojim političkim vrhom danas debelo zaostaje za ovim dvjema prijateljskim zemljama.
