Lučić: na pitanje, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, pravo pitanje je – kome je bolje

“Constructing Yugoslavia:A Transnational History” knjiga je Vesne Drapac, profesorice sa Sveučilištu u Adelaideu, piše o jugoslavenizmu o kojemu mi nismo znali, kazala je književnica Vesna Kukavica na predstavljanju knjige danas u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, u sklopu četvrtog dana prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa.

Knjiga Vesene Drapac, izdana 2010. godine, govori o tome kako se stvarala ideja Jugoslavije u anglosaksonskim krugovima, kazao je profesor Danijel Džino te dodaje da autohtoni diskurs o jugoslavenstvu nastaje na ruševinama ilirskog pokreta, no prve jugoslavenske tvorevine nisu nastale na tom diskursu, nego su ju formirali vanjski promatrači.

“Constructing Yugoslavia” knjiga je koja razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život, a ta najznačajnija knjiga o Jugoslaviji nastaje u Australiji”, kazao je profesor sa Sveučilišta u Zadru, Mladen Ančić.

Knjigu se temelji i na istraživanjima putopisa i spisa koje su u 19. stoljeću zabilježili prvi putnici iz visokog engleskog društva, koji posjećuju BiH te na temelju tih posjeta pišu svoju viziju lokalnog stanovništva kroz sociološko-darwinističke ideje, pojasnio je Džino.

Ti engleski putnici među kojima je okosnica Arthur Evans, okupljaju se oko premijera Williama Gladstona te tako stvaraju novu britansku politiku, koja prema pisanjima Evansa vidi BiH kao srpsku zemlju, okosnicu buduće jugoslavenske države te dominantnu srpsku rasu koja ima pravo vladati nad ostalom subverzivnom rasom, kazao je Džino.

Prema Hrvatima, je u tim spisima i posredno britanskoj politici, očita patološka mržnja te smatraju da su u katoličkoj zavjeri s Vatikanom te neuklopljeni u zajedništvo Južnih Slavena, kazao je Đino te dodao da su Britanci sebe prozivali prijateljima Južnih Slavena, no ustvari su ih smatrali neodgojenim divljacima.

Ideja jugoslavenstva kao i njezino stvaranje, u mnogome se formira izvan nje, Jugoslavija je rezultat slučaja, a ne volje naroda, nacija ili lobiranja, a krugovi moći oko britanskog carstva klica su formiranja diskurza ideje Jugoslavije, zaključio je Džino.

Ančić kazao je kako je knjiga “Constructing Yugoslavia” jedna od najboljih, ako ne i najbolja knjiga o Jugoslaviji koju je imao u rukama te dodao da mi kada iz unutra pišemo to ne možemo tako dobro vidjeti kako je to vidjela i napisala Drapac s transnacionalne pozicije.

“Ključno je sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe”, kazao je Ančić te dodao da je ova briljantna knjiga u svijetu doživjela zanimljivu percepciju-prekrivena je šutnjom i ignorancijom, jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta.

Jugoslaviju se stvorilo kako bi se britanski imperij sačuvao te kako bi se zapriječio prodor njemačke na jugoistok Europe, kazao je Ančić te dodao da je ključni cilj bio održati kontinentalnu masu pod nadzorom Britanije.

Tvorci ideje Jugoslavije smatrali su da su Srbi najjači siledžije te da ih treba pustiti da uređuju, ali ne kako sami žele, pojasnio je Ančić te naveo da u jugoslavensku zajednicu nije bila uključena Bugarska jer bi takva-prejaka Jugoslavija, pružala otpor.

Jugoslavenskoj konstrukciji došao je kraj kada se pokazalo kako Srbi nisu toliko snažne siledžije, što je razljutilo i same Srbe i nihov Dom srpske istorije koji je bio ogorčen što su ih izdali oni koji su ih podržali u proširenoj Srbiji-Jugoslaviji te što su ih porazili upravo Hrvati i Bošnjaci, kazao je Ančić.

Ovu knjigu koja “raščišćava maglu jugoslavenske povijesti” važno je prevesti na hrvatski, kazao je diplomat Mladen Ibler te dodaje kako se dugogodišnje pranje mozga osjeća još i danas u Hrvatskoj.

Povjesničar Ivo Lučić kazao je kako se Drapac u svojoj vrijednoj, dobroj i potrebnoj knjizi, pišući o povijesti Jugoslavije ne može i nije ograničila samo na domaće aktere, nego na ono jednako važno ili važnije-transnacionalno.

“Danas je Bosna i Hercegovina jugoslavensko čedo-Jugoslavija u malom, nastajala i nestajala kroz povijest u prijelomnim trenucima, silom i interesima vanjskih sila, a održava se silom uz kršenje ljudskih prava, dok se njezina budućnost ne kroji u parlamentu nego na međunarodnim kongresima”, tvrdi Lučić.

U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u njihove ideje-prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena, rekao je Lučić te dodao da se nastavlja i kontinuitet aktualne britanske politike, koja ima cilj smanjenja njemačkog utjecaja.

Sporno na domaćoj razini je to što vladajući podržavaju i pomažu tu politiku suprotnu hrvatskim nacionalnim interesima, naglasio je Lučić te dodao kako kriza nije samo rezultat njihove nesposobnosti, nego i rezultat neprirodnosti takvih odnosa.

Reafirmacijom hrvatskog i srpskog jezika na Hrvatskoj televiziji, stvaranjem jedinstvenog kulturnog prostora i solidarnosti u regiji, stvara se temelj za zajednički identitet, istaknuo je Lučić te dodao da zarobljenost unutar jugoslavenskog mentaliteta onemogućava čak i povlačenje novca iz EU fondova.

Rat u Jugoslaviji ne razlikuje se od ratova u drugim dijelovima Europe, kada su narodi racionalno birali između ponuđenih opcija, a svaki narod pokušava ostvariti vlastiti cilj, rekao je Lučić.

Lučić kaže kako su jugoslavenski komunizam, od milja zvan socijalizam, zapadne zemlje podržavale i pravdale kako bi se očuvala država u kojoj oni neće živjeti, ali im je od interesa.

“Zapadnjaci su željeli takozvanu liberalnu Jugoslaviju u koju su dolazili na pijanke i u kojoj su se mogli slobodno kupovati pornografski časopisi, kako su zapadnjaci govorili,”, rekao je Lučić.

Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bili kao ni konsenzusa, a to su pokazali ratovi, zaključio je Lučić.

“Jugoslavije je postojala i to su mnogi osjetili na svojim leđima”, istaknuo je Lučić, a na pitanje koje neki postavljaju, kada je bilo bolje, u Jugoslaviji ili danas, Lučić kaže da je pravo pitanje kome je bolje.

Autorica je knjigu posvetila roditeljima, rođenim Zagrepčanima te se nada kako je knjiga početak otvorenog proučavanja Jugoslavije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: fah