Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je u četvrtak, 17. ožujka 2016. godine u Velikoj dvorani Palače Matice hrvatske na međunarodnoj tribini „Povijesni odnosi HSS-a i VMRO-a – Suradnja, ciljevi, djelovanja“ koju su zajednički organizirali Odjel za politologiju Matice hrvatske i Vijeće makedonske nacionalne manjine grada Zagreba.
Tema tribine je bila inspirirana odnosom Hrvatska seljačke stranke (HSS) i Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO), dviju nacionalno osviještenih političkih stranaka koje izviru kao autohtone političke ideje Hrvata i Makedonaca. Malo je poznato o njihovoj suradnji, koja je obilježila polje zajedničkog djelovanja protiv srpske hegemonije u Kraljevini SHS i potom Kraljevini Jugoslaviji.
Dr. sc. Suzana Leček s Hrvatskog instituta za povijest govorila je o životu I političkom djelovanju osnivača HSS-a Stjepana Radića u predavanju pod nazivom “Vizije i stvarnost – ideološka polazišta i djelovanje Hrvatske seljačke stranke” Doc. dr. sc. Teon Džingo s Instituta za nacionalnu povijest iz Skopja govorio je pak o životu i političkom djelovanju Todora Aleksandrova, vođe VMRO-a.
Iako su se se hrvatski i makedonski narod u Kraljevini SHS našli pod drugačijim položajem, tijekom vremena iskristalizirala se potreba za stvaranjem zajedničke platforme za borbu protiv nametnutog Vidovdanskog ustava koji je proklamirao centralističko i unitarističko uređenje države. Nastojanje Stjepana Radića i njegove Hrvatske republikanske seljačke stranke (HRSS) na borbi za federalizam, u zahtjevu da se očuva povijesno-nacionalni individualitet Hrvatske i hrvatskog naroda, brzo je prodirao u najšire mase hrvatskoga puka. Međutim, stvaranje velikog hrvatskog nacionalnog pokreta pod vodstvom HRSS-a i Stjepana Radića nije prisililo vladajuće krugove oko Radikalne narodne stranke, Demokratske stranke i dvora da promjene svoju politiku centralizacije i unitarizacije države.
Od tada postoje nastojanja HRSS-a i Stjepana Radića na stvaranju fronti ostalih naroda u Jugoslaviji koje bi bile dovoljno jake da prisile srbijanske faktore i dvor na potrebu revizije Vidovdanskog ustava. Prvu takvu priliku za pokušaj kontakta i pregovora s predstavnicima makedonskog naroda Stjepan Radić je imao u inozemstvu u Beču, kada je pokušaj internacionalizacije hrvatskog pitanja doživio slom, što je prisililo Radića da poradi na širenju svoga pokreta na ostale narode u državi. Radić se zalaže za ujedinjenje razjedinjenih struja makedonskog pokreta, da bi ojačao svoju pacifističku frontu protiv beogradskog centralizma te ukazao europskim silama potrebu unutarnjeg preuređenja Kraljevine SHS, koju ne traži samo hrvatski narod. (usp. Ž. Karaula, Pismo vođe VMRO-a Todora Aleksandrova Stjepanu Radiću 1924. godine).
Stoga je zanimljivo bilo poslušati izlaganje zastupnice Petir, dugogodišnje članice HSS-a koja od početka svog mandata u Europskom parlamentu svesrdno podupire pristupanje Makedonije Europskoj uniji i NATO-u. Petir je u svom izlaganju “Podrška Makedoniji na europskom putu” rekla kako se Makedoniji nepravedno blokira otvaranje pristupnih pregovora. O tom je problemu više puta govorila u Parlamentu, ističući kako Makedoniji službeno treba otvoriti pregovore, a bilateralni spor treba nastaviti rješavati usporedno s makedonskim usklađivanjem s europskim zakonodavstvom.
Dodala je da Makedonija ne smije više biti u čekaonici – niti zbog makedonskog naroda, niti zbog vjerodostojnosti Europske unije. „Makedonija treba Europskoj uniji ne samo zbog važnog geostrateškog položaja, što je došlo do izražaja i u upravljanju migrantskom krizom pri čemu Makedonija štiti vanjske granice EU, već zato što je Makedonija u mnogočemu iznimna zemlja. Makedonija ima vesele i dobronamjerne ljude, odličnu hranu i vina, te prekrasne prirodne i kulturne ljepote. Makedonija Europskoj uniji može dati dodanu vrijednost i sasvim sam sigurna da EU s Makedonijom može biti još bolja”, rekla je Petir.
Zastupnica Petir je okupljenima na tribini ispričala i kako se zbog iniciranja ponovnog pokretanja skupine prijateljstva s Makedonijom u Europskom parlamentu našla na udaru grčkih kolega. Naime prilikom inauguracije skupine prijateljstva, grupa grčkih zastupnika iz radikalne stranke Zlatna zora došla joj je uputiti prosvjednu notu s ciljem izazivanja incidenta ali je Petir svojom ljudskom reakijom umirila “prosvjednike”. Grčki zastupnici više stranaka tražili su od predsjednika Parlamenta da ukine skupinu prijateljstva s Makedonijom no niti to im nije uspjelo jer je ta neformalna grupa konstituirana u skladu s Poslovnikom Europskog parlamenta. “Pitali su me – koga imaš u Makedoniji kad se tako snažno zauzimaš za nju. Rekla sam da nemam nikoga – što je bila istina, a oni nisu vjerovali da se netko iz čistog altruizma može založiti za druge zato što me ne poznaju dobro. Da me danas opet pitaju koga imam u Makedoniji, rekla bih da imam cijeli makedonski narod!”, zaključila je Petir i zaslužila gromoglasni pljesak.
Tribini su prisustvovali i predstavnici Vijeća makedonske nacionalne manjine u RH, makedonskog ministarstva vanjskih poslova te veleposlanstva Republike Makedonije u RH koji su iskoristilu priliku da zahvale Marijani Petir na njenoj podršci I trudu, a doc. dr. sc. Teon Džingo iskoristio je priliku da joj u znak zahvalnosti pokloni knjigu “Povijest makedonskog naroda”.
