Nakon što smo u člancima o istočnom Srijemu ukratko opisali demografske promjene tijekom prve polovice 20. stoljeća, sada ćemo što jednostavnije i jasnije opisati demografsku i političku situaciju u gradu Banja Luci početkom 20. stoljeća.
U prvom redu moramo napomenuti da je prema podacima iz 2013. godine koje donosi Republički zavod za statistiku Republike Srpske u gradu Banja Luci bilo ukupno 180 053 stanovnika. Prema etničkom/nacionalnom izjašnjavanju popisano je 6 816 Bošnjaka, 4 887 Hrvata, 162 057 Srba i drugih. Banja Luka se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni i trenutačno je drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini i najveći u Republici Srpskoj. Prema iznesenim podacima možemo uočiti da trenutačno živi 90% Srba, a kako je bilo prije sto godina saznat ćemo u nastavku.
Prije više od sto godina, to jest od 1908. godine Bosna i Hercegovina je aneksijom pripala Austro-Ugarskoj Monarhiji. Još 1878. godine je austro-ugarska vojska ušla u BiH i Banja Luku. Uvođenjem austro-ugarske uprave ulazi, jača i utjecaj austrijskog i ugarskog kapitala kojim se osnivaju industrije, povećava radništvo, ali i polako i sigurno raste broj školovanih ljudi.
Tih je godina jednu od glavnih uloga u Bosni i Hercegovini imao Benjamin Kállay, koji je bio upravitelj BiH. Trudio se razviti bosansku posebnost, to jest narodnost i samim time novu naciju, čemu su se naročito suprotstavljali Srbi, pa i Hrvati. Bio je svjestan želja iz Kraljevine Srbije za područjem BiH pa je postao jedan od žešćih zagovornika aneksije koja se provela pet godina nakon njegove smrti. Da je bio u pravu vidljivo je iz djelovanja propagande Kraljevine Srbije krajem 19. stoljeća, a naročito u razdoblju Balkanskih ratova, to jest prije Prvog svjetskog rata.
Tijekom opisanih okolnosti je i grad Banja Luka bio žarište političkih i gospodarskih promjena. Tada, to jest 1910. godine živjelo je na području Banja Luka 14 800 stanovnika od kojih je bilo pravoslavnih 3 694, muslimana 6 588, rimokatolika 3 930, grkokatolika 60, Židova 321 i drugih. Na osnovi navedenoga možete uočiti veliku demografsku promjenu na području Banja Luke tijekom jednog stoljeća.
Više o opisanoj temi možete naći u:
Popis stanovništva 1910.
Mustafa Imamović – Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak Bosne i Hercegovine od 1878. do 1914.
Dževad Juzbašić – Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kállayeve ere
