Benito Mussolini bio je u mladosti uvjereni socijalist i antiklerikalac. Osnovao je 1919. godine fašistički pokret, a 1922. postao premijer u Italiji. Ukinuo je u praksi parlamentarnu vladavinu i uveo teror. Izvršio je agresiju na Etiopiju 1935., a cilj mu je bio zavladati Sredozemnim morem. Pristupio je paktu s Hitlerom, a nakon brojnih poraza u ratu Nijemci ga sklanjaju na sjever Italije gdje se vraća socijalističkim idejama. Uhićen je i obješen 1945.
Na današnji dan 23. ožujka 1919. Benito Mussolini osnovao je fašistički pokret zajedno s lijevo orijentiranim intervencionistima i mladim ratnim veteranima pod imenom “Fasci Italiani di Combattimento”. Ciljevi su im bili: proglašenje republike, ukidanje Senata, reforma parlamenta, konfiskacija crkvenih dobara, djelomična eksproprijacija kapitala i agrarna reforma.
Pokret je dobio ime po snopu pruća sa sjekirom u sredini – fasces – starom rimskom simbolu discipline.
Tko je bio Benito Mussolini?
Školovanje je započeo u katoličkoj školi, otkuda je izbačen jer je već sa deset godina zabio nož u ruku drugom učeniku, pa je nastavio obrazovanje u državnoj školi. Bio je odličan učenik, a već u školi se zanosio socijalističkim idejama pa je nosio medaljon sa slikom Karla Marxa u džepu. Prvo zaposlenje dobio je kao urednik u socijalističkim novinama „Radnička budućnost“.
Bio je žestoki kritičar Crkve i tom pitanju je pristupao s najvećom strašću i gorčinom pa je napisao brojne članke protiv Crkve koju je označavao kao korumpiranu i pokvarenu, a kasnije je napisao i antiklerikalni roman „Kardinalova ljubavnica“.
Nakon povratka iz Prvog svjetskog rata prekida sa talijanskim socijalistima i tada utemeljuje “Fasci di Combattimento”, poznatiju kao Fašistička stranka.
Tijekom 1922. fašisti osvajaju vlast u brojnim gradovima i pokrajinama Italije te postaju najjača stranka u zemlji. Mussolini organizira pohod na Rim sa preko 60 000 fašista, a kralj Vittorio Emanuele Treći mu odlučuje povjeriti mandat za talijansku vladu te tako on postaje premijer.
U početku je surađivao sa parlamentom, ali s vremenom brutalne policijska represija postaje dio svakodnevnice kao uvod u proglašenje fašističke države 1925., dok sebi pripisuje nazov „Il Duce“ ili „Vođa“.
Iako je bio ateist i antiklerikalac, iz praktičnih razloga potpisuje konkordat s Vatikanom kojim je talijanska država priznata od strane Vatikana i obrnuto.
U Italiji je proveo velike javne radove najavljujući razvoj Italije, dok je u vanjskoj politici počeo agresivno nastupati miješajući se u unutrašnje stvari Albanije i Libije sa ciljem stvaranja Italije kao vladarice Sredozemlja na račun okolnih naroda, prije svega susjednih Hrvata.
Godine 1935. pokreće rat protiv Etiopije, a intervenira i u Španjolskom građanskom ratu na strani Franca.
Težio je priključiti i veliki dio hrvatske obale Italiji.
Godine 1939. sklapa savez sa Hitlerom kao uvod u Drugi svjetski rat, koji je Mussolini počeo agresijom na Grčku.
Porazi u ratu su doveli do pobune u Italiji protiv Mussolinija, pa je 1943. uhićen i interniran, ali ga oslobađaju njemački padobranci i postavljaju na čelo Talijanske Socijalne Republike u sjevernoj Italiji, gdje se Mussolini vraća svojim ranim fašističkim idejama bliskim socijalizmu: jačanju sindikata, nacionalizaciji privatnih poduzeća, slabljenjem kapitalista ovim riječima: “Ovo će biti republika talijanskih radnika i već je počela s odlučnim provođenjem svih onih postulata koji su punih četrdeset godina ispisani na zastavama socijalističkih pokreta”.
Uhićen je 1945., strijeljan i obješen naglavačke u Milanu.
Labinska Republika – prvi antifašistički ustanak u svijetu
Ustanak istarskih rudara 1921. i kratkotrajna Labinska republika na području labinštine u Istri smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Iako je fašizam na vlast u Italiji stigao tek 1922., u ovim krajevima i nešto ranije fašisti su započeli teror, represiju i talijanizaciju Istre, i to odmah nakon potpadanja ovih krajeva pod Italiju 1918. Isti ti upravitelji Istre su aktivno sudjelovali u dovođenju fašizma na vlast.
Stoga je ispravno tumačenje da je Labinska republika bila prvi ustanak protiv fašizma u svijetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
