Izložba “Beč oko 1900. Prodor u modernu” koja obuhvaća oko 1300 umjetničkih djela austrijskih i međunarodnih umjetnika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, otvara se u petak navečer u bečkom Leopold muzeju, a među njima je i brončana skulptura “Žena u molitvi ” hrvatskoga i svjetskog kipara Ivana Meštrovića.
Leopold muzej posjeduje najveću i najznačajniju zbirku radova bečkih umjetnika oko 1900. godine.
“Velika izložba prikazuje remek djela austrijskih i međunarodnih umjetnika te predstavlja sjaj i bogatstvo umjetničkih i duhovnih dosega jednog razdoblja u povijesti umjetnosti, koji je bio označen usponom umjetnika secesije i jugendstila, propašću monarhije i smrću slavnih umjetnika Gustva Klimta, Kolomana Mosera, Otta Wagnera i Egona Schielea”, rekao je na konferenciji za novinare direktor Leopold muzeja Hans Peter Wipplinger.
Izložba “Beč oko 1900. Prodor u modernu” je izložba o stotinu godina povijesti umjetnosti, i ima međunarodni karakter, naglasio je.”Izložba nije samo prodor moderne nego revizija moderne”, ocijenio je filozof Bazon Brock, koji je radio na konceptu tog projekta.
Rekao je kako je veličanstvenost izložbe da prikazuje što se događalo na umjetničkom području do 1918., uz poruku jedinstvenost u različitosti, što je danas u Europi najvažnije.
U sklopu prikaza umjetničkog opusa austrijskog ekspresionističkog slikara Egona Schiele, pod ponaslovom “Projekcije ženstvenosti” izložena je i brončana skulptura “Žena u molitvi” iz 1917. godine hrvatskoga i svjetski proslavljenoga kipara Ivana Meštrovića (1883.-1962.) koji je studirao u Beču i bio član Bečke secessije.
Na velikoj fotografiji osnivača Bečke Secessije ( 1897.) uz Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna i druge također je i Meštrović.
Izložba je postavljena na tri kata Leopold muzej, na više od 3000 četvornih metara, a obuhvaća oko 1300 eksponata, od čega 280 ulja na platnu, 80 skulptura, 50 fotografija, 120 radova na papiru, knjiga, nakita, plakata, skulptura, namještaja, odjeće, staklenih i keramičkih predmeta i drugih ručnih radova Bečkih radionica (Wiener Werkstaette).
Postav izložbe podjeljena je u nekoliko tematskih cjelina
Počinje umjetničkim djelima doba Hansa Makarta još u stilu historicizma. Slijede radovi Camille Corota, Auguste Rodina, Edgara Degasa, zatim bečkih slikara atmosfere krajolika, uz ostale Tine Blau-Lang, a poseban dio posvećen je slikarskom opusu skladatelja i slikara Arnolda Schoenberga.
Izložena su djela arhitekata Otta Wagnera, Adolfa Loosa, Josefa Hoffmanna, slijede radovi Gustva Klimta, a u nekoliko izložbenih prostorija predstavljena su djela Egona Schielea.
Izložba završava cjelinom pod naslovom “Umjetnost i rat”.
“Izložba prikazuje majstorska djela umjetnika Bečke moderne iz zbirke Leopold muzeja kao i veliki broj drugih posudbi iz austrijskih i međunarodnih zbirki, koji daju opsežan uvid u sve suprotnosti toga pulsirajućeg vremena”, kazao je direktor Wipplinger.
Dunavska je metropola u to vrijeme bila istodobno grad plemića i liberalnih intelektualaca, raskošnih palača na bečkom prstenu i beskrajnih sirotinskih četvrti, antisemitizma i cionizma, krutog konzervativizma i začetaka moderne. U tom okruženju i ozračju nastaje Secessija i Jugendstil.
Promjene su se događale u različitim disciplinama – od slikarstva, arhitekture, grafičke umjetnosti, književnosti, glazbe, kazališta, filozofije, psihologije do medicine što izložba na poseban način dokumentira.
Izložba koja će biti stalni postav muzeja nekoliko godina, prva je velika likovna manifestacija ove godine u Leopold muzeju, koji posjeduje najveću i najznačajniju zbirku radova Bečke moderne oko 1900. kao i jedinstvenu zbirku umjetničkih djela bečkih ekspresionističkih slikara Egona Schielea i Richarda Gerstla. Prema riječima direktora Wipplingera, zbirka je posljednjih godina obogaćena i novo kupljenim eksponatima, koji se mogu razgledati.
Izložbu će večeras otvoriti austrijski ministar kulture, umjetnosti, medija i odnosa s EU Gernot Bluemel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
