Otvoren 5. Zagreb Book Festival: Kakav nas vrli novi svijet čeka?

Zagreb, 20.05.2019. - Svečano otvorenje petog Zagreb Book Festivala (ZBF), koji se u Muzeju za umjetnost i obrt održava od 20. do 25. svibnja u na temu "Vrli novi svijet - što nam donosi sutra?". Na fotografiji Robert Torre, Marek Šindelka, Arnon Grunberg. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Kakva je budućnost čovjeka današnjice i koja je uloga knjige u svijetu ubrzanih promjena teme su ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala (ZBF), čije je peto izdanje svečano inaugurirano u ponedjeljak u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu, a okupit će do 25. svibnja osamdesetak domaćih i stranih književnika, znanstvenika, novinara, publicista i prevoditelja oko središnje teme “Vrli novi svijet?”.

Na početku festivala okupljene je uvodno na Ljetnoj pozornici MUO-a pozdravila direktorica i idejna začetnica Petra Ljevak. Istaknula je kako se ZBF u četiri godine održavanja profilirao kao mjesto žive razmjene ideja na platformi promicanja knjige i čitanja kroz približavanje autora i čitatelja, te je stekao povjerenje publike koja je iz godine u godinu sve mnogobrojnija i sve angažiranija.

“Ono što Zagreb Book Festival čini nešto različitijim od drugih književnih festivala u Hrvatskoj je to što pokušavamo književnost staviti u kontekst aktualnih društvenih zbivanja, pokušavajući pritom izbrisati onu nevidljivu ali često jako čvrstu barijeru koja postoji između autora i čitatelja, i to kroz otvorene programske formate i kombinaciju tema koje su ljudima bliske i s kojima se mogu identificirati”, istaknula je Ljevak.

Zahvalila je svima – čitateljima, nakladnicima, književnim i drugim gostima – koji su svojim sudjelovanjem omogućili da Zagreb Book Festival i Muzej za umjetnost i obrt “postanu mjesto dijaloga, kritičkog promišljanja o stvarima, ali i introspekcije”.

Ovogodišnji program, pod nazivom “Vrli novi svijet”, kao i prethodnih godina, koncipiran je kroz središnji program panel diskusija u večernjem terminu, u kojemu sudjeluju domaći i strani pisci, intelektualci i znanstvenici, promocije stranih izdanja domaćih i gostujućih autora, te program za djecu koji će se održavati svaki dan u jutarnjim i prijepodnevnim satima.

Knjiga kao protuteža imperativu brze konzumacije sadržaja

Koordinatorica programa Ivana Bodrožić istaknula je kako nije slučajnost da je za naslovnu temu 5. ZBF-a odabran naslov starog distopijskog romana Aldousa Huxleya, “koji ne govori toliko o konkretnom svijetu, koliko o ljudskoj prirodi i tome kakva ona može postati pod utjecajem svih promjena u svijetu koje se događaju i u našem društvu”.

Ove godine, na panel diskusijama razgovarat će se o čovjeku današnjice i uvjetima u kojima postiže sreću, o svijetu kako ga vidi generacija milenijalaca, o budućnosti znanosti i umjetnosti, o budućnosti religije te o uzrocima i posljedicama migrantske krize kroz prizmu pojedinca. “O tome kakav nas vrli novi svijet čeka govorit će brojni istaknuti intelektualci, svi oni koji o ovom društvu itekako znaju i imaju što za reći”, rekla je Bodrožić.

Napomenula je da je misija festivala odgojiti čitatelje i privući što veći broj ljudi te im, u vrijeme brze konzumacije sadržaja, otvoriti put prema knjizi kao možda posljednjem luksuzu koncentrirane pažnje. “Pored svih novih tehnologija imati koncentraciju nad nečim danas nam je možda najteže, i knjiga je još zapravo jedino utočište na koje se moramo i možemo skoncentrirati i koje stvarno dobro utječe i na naš mozak i na naš društveni život i općenito na sve ono što bismo željeli postati i u što bismo htjeli izrasti”, poručila je.

Tijekom šest festivalskih dana bit će održano ukupno pet panel diskusija, sedamnaest promocija knjiga, dva predavanja, dva okrugla stola, dvije radionice i jedan storytelling, u kojima će sudjelovati osamdesetak domaćih i inozemnih gostiju.

Vrijeme prije večernjih diskusija rezervirano je za predstavljanje novih knjiga stranih i domaćih gostiju, a ove godine svoje će knjige predstaviti Arnon Grunberg (Nizozemska), Marek Šindelka (Češka), Maria Ksiluri (Grčka), Martina Vidaić (Hrvatska), Maryam Madjidi (Francuska), Navid Kermani (Njemačka), Tatjana Barat (Hrvatska) i Goran Šimić (Hrvatska).

Slijedeći ideju aktualnosti, na festivalu će se održati poseban program posvećen Europskim parlamentarnim izborima pod nazivom “Oblačno sa zvijezdama”, u kojem će novinari Ivana Dragičević, Boris Rašeta i Domagoj Zovak ponuditi svoje viđenje hrvatske i europske budućnosti. Kao i svake godine, prijepodnevni termini bit će posvećeni dječjoj književnosti i segmentu obrazovanja, s nizom promocija knjiga za djecu i okruglih stolova na temu poticanja čitanja. Kao gosti najavljeni su, među ostalima, Carl-Johan Ehrlin, Mladen Kopjar, Željka Horvat – Vukelja, Anita Peti-Stantić, Vendi Vernić, Dubravka Težak, Nada Mihaljević i Jasminka Tihi-Stepanić.

Profesori i znanstvenici Igor Rudan i Ivica Puljak u sklopu programa održat će predavanja na temu budućnosti znanosti i svijeta. Festival će završiti programom storytellinga u klubu Vinyl na temu “Tell me the future”, o čemu će govoriti Tanja Mravak, Mima Simić i Borna Sor. Od domaćih gostiju u programu će još sudjelovati Viktor Ivančić, Žarko Puhovski, Luce, Marko Pogačar, fra Drago Bojić, Zoran Grozdanov, Nebojša Zelič, Tvrtko Barun, Sven Popović, Lovro Škopljanac, Milena Zajović, Morana Kasapović, Ana Brnardić, Antonela Marušić, Boris Postnikov, Ivan Sršen, Nataša Medved i drugi.

Što je sreća za čovjeka današnjice?

Prvi večernji program 5. ZBF-a, panel diskusija “Stvar je u tome da ljudi budu sretni – čovjek današnjice”, okupio je nizozemskog književnika Arnona Grunberga, češkog pisca Mareka Šindelku i hrvatskog psihijatra Roberta Torrea oko teme sreće kao osjećaja koji suvremeno društvo nameće kao neku vrstu obaveze.

Temu je moderatorica Morana Kasapović uvodno najavila kao razgovor o tome koliko smo sretni, kakav je čovjek današnjice, što je to što ga čini sretnim i koliko smo sretni mi koji težimo vlastitom blagostanju i želimo biti sretni potrošači, dok su istodobno milijuni ljudi prisiljeni bolji život potražiti preko opasnih i neizvjesnih migrantskih ruta.

Torre je kazao kako je čovjek današnjice žrtva tzv. tiranije sreće, zahtjeva koji postoji u suvremenome društvu, a koji nas – “suvremene konzumeriste, atomizirane individue – na neki način unesrećuje”. Ono što je pogrešno je to što smo mi danas sreću dekontekstualizirali, napomenuo je, “jer sreća je emocija a ne raspoloženje, sretni ne možemo biti ako svijet u kojemu živimo nije sretan”. “Sreća je rezultat cilja, fenomen dostignuća cilja, ona nije cilj”, rekao je, a kao savjet svima koji ne žele biti nesretni poručio je: “Sreća čini ljude nesretnima i najbolji način da ne budemo nesretni je da ne pokušavamo biti previše sretni”.

Grunberg je istaknuo kako njega kao romanopisca, prirodno, daleko više od uspjeha i sreće zanimaju one želje koje ljudi nisu u stanju ispuniti – sreća koju ne uspijevaju ostvariti. “No, mislim da je to jedna jako važna tema, sreća je svakako nešto o čemu i sam neprekidno razmišljam”, rekao je pisac. “Ali, apsolutno se ne slažem da bi sreća trebala biti obaveza, smatram da je to vrlo nezdravo”, dodao je. Svakome bi trebao biti dopušteno da bude malo i nesretan – ne čitavo vrijeme, ali nitko ne može biti čitavo vrijeme sretan, to je nemoguće, smatra.

“Čak i kad bismo mogli zamisliti savršeno društvo, ni u njemu ne bi bilo moguće biti apsolutno sretan. Očekujemo li da budemo stalno sretni, jedino što nam se može dogoditi je da budemo razočarani”, poručio je Grunberg.

Šindelka je istaknuo kako ga posebno brine i razočarava činjenica da su stanovnici današnjeg razvijenog zapada, koji žive u komparativnom luksuzu, toliko neprijateljski nastrojeni prema onima koji nemaju, prema migrantima, izbjeglicama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Program 5. ZBF-a nastavlja se u utorak u jutarnjim satima okruglim stolom “Čitanjem do zvijezda”. Slijedi promocija knjige Mladena Kopjara “Sjena brončanog štakora”, nakon čega će još jedan okrugli stol, “Kreativni pristup lektiri”, okupiti sudionike: Dubravku Težak, Marinu Gabelica, Vladimiru Velički, Vesnu Marjanović i Dianu Zalar. U okruglom stolu “Best book – o književnim prilozima” u 17 sati govorit će Boris Rašeta, Ivana Bodrožić i Dinko Kreho. Program u večernjim satima uključuje promociju knjige Mareka Šindelke “Zamor materijala” te gostovanje Arnona Grunberga, koji će predstaviti knjigu “Tirza”. Program će, u 20 sati, zaključiti panel diskusija “Budućnost znanosti i umjetnosti” a kao sudionici najavljeni su Ivica Puljak, Igor Rudan i Žarko Puhovski.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija  

Izvor: narod.hr/hina