Ovčara: mjesto pokolja nad Hrvatima odvedenima iz bolnice u Vukovaru nakon okupacije grada

Petr Kadlec/flickr

Susret hrvatske katoličke mladeži donosi niz zanimljivih prigoda za mlade da upoznaju grad-heroj. Osim brojnih duhovnih događanja, koncerata, predstava i drugo, hrvatska mladost imati će priliku organizirano posjetiti i mjesta koja su neizbrisivo ušla u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda.
Jedno od njih je i Ovčara – mjesto pokolja nad Hrvatima odvedenima iz bolnice u Vukovaru nakon okupacije grada. Zločin je počinila vojska Jugoslavije JNA i paravojne postrojbe sastavljene od Srba iz Hrvatske, BiH i Srbije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovčara je ime farme 5 km istočno od grada Vukovara, danas poznate po srpskom logoru u vrijeme Domovinskog rata.

Ovčara, odnosno pokolj u Vukovaru, je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u noći sa 20. na 21. studenog 1991. tijekom srpske okupacije Vukovara kada je ubijeno između 255  i 264 civila i vojnika, većinom Hrvata (ubijeno je i 10 Srba), koji su, dok su još uglavnom tada bili pacijenti, deportirani iz vukovarske bolnice i odvezeni u logor te potom smaknuti u divljini.

To je najveći pojedinačni pokolj Domovinskog rata. Imena ubijenih uključuju jednu ženu, jednog 77-godišnjeg muškarca te jedan 16-godišnji dječak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovčara –  koncentracijski logor za Hrvate do pada Vukovara

Ovčara je farma u sklopu VUPIK-a i njenom dijelu gdje su hangari za skladištenje. U tom dijelu Ovčare napravljen je koncentracijski logor, jer su ti hangari ograđeni sa svih strana i lako se čuvaju. Koncentracijski logor Ovčara je otvoren početkom listopada 1991. godine i kroz logor je prošlo 3000-4000 zatočenika. Hangari su zidani, a s prednje strane su visoka klizna vrata na kojima su i mala vrata za ulaz osoba, dok velika služe za ulaz osoba. Tu su počinjeni razni ratni zločini, jer su na par kilometara u blizini srpska sela i svi uniformirani agresori su došli na Ovčaru, kao i logor Velepromet da se namire za svoja stradanja u agresiji na RH.

Ovčara – najveći zločin u Domovinskom ratu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Padom Vukovara, obični hrvatski civili grada sklonili su se u vukovarskoj bolnici te su, zajedno sa tamošnjim pacijentima, koji su nastradali od 3-mjesečnog granatiranja grada, vjerovali da će biti sigurno evakuirani pod nadzorom međunarodnih promatrača.

Kada je jugoslavenska vojska stigla do bolnice, nastala je kaotična situacija jer su vojnici upali u instituciju i postali agresivni prema ranjenicima. JNA je deportirala 400 ranjenika i bolesnika iz bolnice u autobusima do logora Ovčara. Razulareni, pijani uniformirani pripadnici Teritorijalne obrana (domaći Srbi iz Hrvatske), jugoslavenska vojska JNA (pod zapovjedništvom Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i drugih), četnici iz Srbije, BiH i Hrvatske, šešeljevci, arkanovci i drugi činili su strahote u logoru, premlaćujući, maltretirajući i terorizirajući zarobljenike.  Zarobljenici su na kraju odvedeni na strijeljanja.

U hangare su dolazile uniformirane osobe s bejzbol palicama, motkama, lancima, kundacima, i non-stop udarali zatočenike. Među njima je bio tadašnji gradonačelnik Vukovara Srbin Slavko Dokmanović (koji je na tu funkciju došao sa liste SDP-a na prvim višestranačkim izborima 1990.), koji je sudjelovao u batinjanju i mučenju Hrvata. Dokmanović je za ova nedjela izveden pred Haški sud, gdje se objesio mjesec dana prije presude.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne zna se kakva su bila ispitivanja, jer tko je odveden na ispitivanje nije se vratio. Ili je ubijen ili se vodi kao nestao.

Zlostavljanju su podlegla četiri zatvorenika u samim skladištima (Kemo, Damjan, Željko i Siniša), a ostali zatočenici su u skupinama 10 do 20 osoba odvoženi do jaruge, udaljene otprilike oko 900 metara od puta Ovčara – Grabovo. Tu su 20. studenoga 1991. ubijeni i bačeni u masovnu grobnicu.

Žrtve su bile uglavnom ranjenici i medicinsko osoblje iz vukovarske bolnice.

Spomen dom Ovčara – mjesto pijeteta i molitve

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomen dom Ovčara otvoren je 20. studenoga 2006. godine u hangaru gdje su prije 26 godina, oni koji su ovdje ubijeni, proveli svoje posljednje sate života i ostavili svoje nedosanjane snove. Na stropu spomen-doma postavljena je po jedna žaruljica-zvijezda za svakoga ubijenog i nestaloga u hangarima Ovčare. U podu su instalirane čahure kao simboli sredstva izvršenja zločina. Slike ubijenih i nestalih iz Vukovarske bolnice, njih 261, raspoređene su po zidovima u nizu koji ima oblik pletera, a ispod njih su izložene osobne stvari ubijenih nađene u masovnim grobnicama.

Cijeli Spomen dom Ovčara je u mraku, jer su se zločini događali noću.

Na sredini poda nalazi se spirala, simbol zatvorenog kruga zla. Atmosfera u hangaru osmišljena je tako da što više nalikuje onoj iz 1991. g. te da svaki posjetitelj može osjetiti tu mračnu atmosferu.

Tijekom agresije i okupacije Vukovara kroz srpske je logore prošlo oko 10 000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila. Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, u hangarima na Veleprometu ubijeno je oko 700, a 1 200 zatočenih hrvatskih branitelja i civila vođeni su kao nestali. Do danas se još 324 branitelja Vukovara nalaze na popisu nestalih.

Dok nas sa zida promatraju iskrene, začuđene, nedužne oči, ne može se ne pomisliti kako su se osjećali toga hladnog dana kasne jeseni 1991. godine i jesu li znali da se sa tog puta neće vratiti. Kome su uputili zadnju misao, čije im je ime zamrlo na usnama? To će zauvijek ostati nepoznanica i tema za nagađanje.

Hvala im za hrabrost, za njihove živote, hvala im za Vukovar i Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.