Papa Franjo je u petak pozvao na “suživot” naroda na Kavkazu i na molitvu za Irak i Siriju pred malenom zajednicom asirsko-kaldejskih kršćana u Tbilisiju, na prvoj postaji kratkog proputovanja regijom tijekom kojega će u nedjelju posjetiti Azerbajdžan.
Ovo je drugi pohod Kavkazu Pape rođenog u Argentini, nakon posjeta Armeniji u lipnju.
Dočekujući Papu u zračnoj luci u Tbilisiju u ranim poslijepodnevnim satima, predsjednik Giorgi Margvelashvili ga je podsjetio da dolazi u zemlju koja je “još žrtva vojne agresije jedne druge zemlje” i da je “20 posto” gruzijskog teritorija još “okupirano”, jasno smjerajući na Rusiju.
Jorge Bergoglio u svom govoru nije izravno spomenuo kratki rat koji su Rusija i Gruzija vodile u kolovozu 2008., ali je istaknuo da je “suživot svih naroda i zemalja u regiji nužan preduvjet” za mir i stabilnost.
Papa je htio biti glasnik mira u tom dijelu Kavkaza gdje i dalje vlada napetost. Zato je izraz “Mir vama” i uzeo za geslo puta kojega se ekumenska dimenzija potvrdila kroz susret s katolikosom – pravoslavnim patrijarhom cijele Gruzije, Ilijom II.
Danas nešto poslije 17 sati po mjesnom vremenu susreo se papa Franjo s Ilijom II., katolikosom i patrijarhom čitave Gruzije, u palači patrijarhata gdje je održao govor pred predstavnicima crkvenih vlasti Gruzijske pravoslavne Crkve, gruzijskim premijerom te istaknutim predstavnicima iz akademskog i kulturnog života, navodi Ika.
Papa je rekao kako su u ovom trenutku odnosi između Gruzijske pravoslavne Crkve i Katoličke Crkve čvršći, što se vidi i u rastućoj suradnji između dviju Crkvi te je nastavio:
„Dolazim u ovu blagoslovljenu zemlju kao hodočasnik i prijatelj na kraju Jubilejske godine milosrđa. Sveti Ivan Pavao II. također je bio u posjetu Gruziji, u važnom trenutku pred Veliki jubilej 2000. godine. Došao je ojačati ‘duboke i snažne veze’ s Rimskom Stolicom te podsjetiti koliko je – na prijelazu u treće kršćansko tisućljeće – nužan „doprinos Gruzije, tog drevnog sjecišta kultura i tradicija, izgradnji nove civilizacije ljubavi”, poručio je papa Franjo.
Podsjetio je i na činjenicu kako su i Gruzijska i Rimska Crkva utemeljene na propovijedanju apostola: braće Andrije i Petra. Njih je Isus pozvao da bace svoje mreže te zajedno postanu ribarima ljudi (usp. Mk 1,16-17). „Dragi brate, dopustimo Gospodinu Isusu da nas ponovno pogleda, iskusimo još jednom privlačnost njegova poziva da ostavimo sve što nas sprečava kako bismo zajedno naviještali njegovu prisutnost”, rekao je Sveti Otac te nastavio:
„U ovome nas podržava ljubav koja je preobrazila živote apostola. Toj ljubavi nema ravna; to je ljubav koju je utjelovio Gospodin: ‘Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje” (Iv 15, 13). Gospodin nam je dao ovu ljubav, tako da možemo ljubiti jedni druge ljubavlju kojom je on nas ljubio (usp. Iv 15, 12). (…) Ljubav nas Gospodnja podiže jer nam omogućuje da se uzdignemo iznad nerazumijevanja prošlosti, računica sadašnjice i strahova budućnosti”, kazao je Papa.
Istaknuo je kako gruzijski narod stoljećima svjedoči tu ljubav, koja mu je dala snagu da ponovno ustane na noge nakon nebrojenih kušnji. Ta ljubav je svoj izraz također našla u veličanstvenim umjetničkim djelima. Prisjetio se svete Nino (sv. Kristijana Gruzijska) – svetice koja je širila vjeru pomoću križa načinjenog od vinove loze – kao i tolikih drugih gruzijskih svetaca čiji nas primjer, kako je rekao, potiče da dademo prednost evanđelju pred ostalim stvarima; da revnije evangeliziramo nego što smo to činili u prošlosti, slobodni od okova predrasuda i otvoreni vječitoj novosti Boga.
Poželio je da poteškoće ne budu prepreka, već poticaj „da se bolje upoznamo, da podijelimo životni sok vjere, da se revnije molimo jedni za druge te da surađujemo s apostolskom ljubavi u svom zajedničkom svjedočenju, na slavu Boga na nebesima i u službi mira na zemlji”, te dodao:
„Mirom i opraštanjem smo pozvani nadvladati naše istinske neprijatelje, koji nisu od krvi i mesa, već zli duhovi izvan i unutar nas (usp. Ef 6,12). Ova blagoslovljena zemlja je bogata hrabrim junacima koji čuvaju evanđelje, koji su poput sv. Jurja znali nadvladati zlo”, rekao je Papa. Istaknuo je brojne svece, koji su svojom krvlju natopili gruzijsku zemlju te sjedinjeni s Gospodinom u muci, donijeli toj zemlji pashalni plod. „Neka njihov zagovor isprosi olakšanje tolikim kršćanima koji su žrtve progona i kleveta te neka ojača časna htijenja da budemo bratski ujedinjeni u naviještanju Evanđelja mira”, poručio je na kraju svoga govora papa Franjo.
U Gruziju, gdje su 85 posto stanovnika pravoslavci, kršćanstvo je u njegovim početcima donio apostol Andrija i ta se religija proširila u 4. st.
“Papin posjet će možda donijeti stanovito zatopljenje između dviju Crkava, ali ne i pomak”, rekao je za AFP Levan Sutidze, stručnjak za religijska pitanja koji radi za gruzijski časopis Tabula.
Važan dio posjeta će biti susret Svetog Oca s asirsko-kaldejskom zajednicom u petak navečer. Ta je zajednica, uz latinsku i armensku, jedna od triju katoličkih zajednica prisutnih u Gruziji.
Ta je Istočna Crkva najčvršće ukorijenjena na Bliskom istoku (Irak, Sirija, Libanon) pa su u Tbilisi doputovali sirijski i irački hodočasnici.
U subotu će Papa slaviti misu a zatim će posjetiti pravoslavnu sabornu crkvu u gruzijskoj prijestolnici.
Tiskovni ured Svete Stolice nije iznio pojedinosti o Papinoj poruci mira u Azerbajdžanu, kamo dolazi u nedjelju.
Očekuje se da će Papa ondje imati prigodu da svoje sugovornike, među kojima će biti i predsjednik Ilham Alijev, podsjeti na potrebu mira.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
