Papa Franjo prvi je put, kao poglavar Katoličke crkve, posjetio rimsku sinagogu Tempio maggiore, u kojoj je, aludirajući na islamističke napade osudio nasilje u ime vjere.
U iznimno dobro čuvanom hramu smještenom uz rijeku Tibar, izmjenjivali su se psalmi na hebrejskom i govori u kojima je istican velik napredak u odnosima između katolika i židova u posljednjih 50 godina.
Franjo je, nakon Ivana Pavla i Benedikta XVI., treći papa koji posjećuje rimsku sinagogu.
“Nasilje koje ljudi provode jedni protiv drugih u suprotnosti je s bilo kojom vjerom, osobito s trima glavnim monoteističkim vjerema – judaizmom, katolicizimom i islamom”, rekao je Papa, istaknuvši postojanje “neraskidivih veza između židova i kršćana”.
“Sukobi, ratovi, nasilje i nepravde otvaraju duboke rane čovječanstva, koje nas poziva da se još više angažiramo na miru i pravdi. Ni nasilje ni smrt neće nikada imati zadnju riječ pred Bogom”, rekao je Franjo.
Židovski vjerski čelnici bili su još oštriji u osudi islamističkog nasilja.”Vjera ne stvara mržnju. Vjera ne prolijeva krv. Vjera poziva na dijalog”, rekla je predsjednica rimske Židovske zajednice Ruth Dureghello, obraćajući se Papi. “Nadamo se da će ova poruka doprijeti do brojnih muslimana koji zajedno s nama dijele odgovornost, kada je posrijedi angažman na boljem svijetu, svijetu u kojemu zajedno živimo. To možemo postići samo zajedno”, rekla je.
Glavni rimski rabin Riccardo di Segni osudio je nasilje “koje se opravdava fanatičnim vizijama nadahnutim vjerom”.
Papa je u sinagogi toplo pozdravio voditelja talijanske Islamske zajednice Yahyu Pallavicinija koji je prisustvovao obredu.
“Šoa nas uči da nam je potreban maksimalan oprez kako bismo brzo reagirali u obrani ljudskog dostojanstva i obrani mira”, kazao je Papa, upotrijebivši hebrejsku riječ za holokaust.
Izrazio je “bliskost sa svima koji su preživjeli holokaust”, pogledavši pritom prema grupi talijanskih židova koji su preživjeli nacističke logore i koji su sjedili u prvim redovima sinagoge.
Govor, prekidan pljeskom više puta, Papa je završio hebrejskim “Šalom alejhem” (Mir s vama).
Posjet su pratile iznimno jake mjere sigurnosti. Oko sinagoge je uspostavljena crvena zona, angažirano je 800 policajaca, vojnika i karabinjera. Nakon terorističkih napada u Parizu, strah se uvukao i na rimske ulice.
Prije toga, na Trgu svetog Petra obratio se vjernicima s osobitim naglaskom na prognane jer Vatikan obilježava Svjetski dan migranata i izbjeglica.
“Dragi migranti i izbjeglice, svatko od vas sa sobom nosi priču, kulturu, dragocjene vrijednosti – i često, nažalost, s iskustvima bijede, ugnjetavanja i straha. I vaša prisutnost na ovome trgu znak je Božje nade. Ne dopustite da vam je ukradu, kao ni radost življenja koja dolazi iz iskustva božanske milosti i zahvaljujući ljudima koji vam žele pomoći”, rekao je Papa.
Papa Argentinac ima bliske osobne odnose sa židovskom zajednicom još iz vremena dok je bio nadbiskup Buenos Airesa. Zajedno s argentinskim rabinom napisao je knjigu, a kad god rabin dođe u Vatikan, pobrine se da ga dočeka košer hrana. Osim toga, za razliku od europskih papa, Franjo ne nosi breme holokausta.
Poznato je da papa oštro osuđuje napade na Državu Izrael i naziva ih antisemitizmom. No, isto tako zagovara i Palestinu, što neki Židovi teško prihvaćaju.
Broj tri u židovskoj tradiciji znači potvrdu i stabilnost – nakon ovog, trećeg posjeta papa sinagogi, mnogi su uvjereni da će odnosi dviju zajednica doista uploviti u mirne i sigurne vode.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
