Posthumno objavljena knjiga akademika Samardžije ‘Kroatistički portreti za(o)kreti’: Obrađeno 18 jezikoslovaca koji su djelovali u rasponu od 200 godina

Foto: Snimka zaslona

Knjigu akademika Marka Samardžije “Kroatistički portreti za(o)kreti”, u kojoj su obrađeni hrvatski jezikoslovci zadnja dva stoljeća, objavila je Hrvatska sveučilišna naklada (HSN) iz Zagreba.

Autor je u knjizi obradio 18 jezikoslovaca koji su djelovali u rasponu od 200 godina. Riječ je o jezikoslovcima, navodi HSN, koji su svojim radom utjecali na oblikovanje hrvatskoga standardnoga jezika u različitim političkim okolnostima i društvenim uređenjima u kojima se Hrvatska nalazila.

Knjiga “Kroatistički portreti za(o)kreti” (235 str.) “na jednome mjestu donosi sažet prikaz njihova života i rada ističući pri opisu djela pojedinoga autora i njegove zasluge za hrvatski standardni jezik. Sadržava mnoštvo pouzdanih podataka o onodobnim akterima u jezikoslovnim i političkim zbivanjima od kojih su neki zbog izvanjezičnih razloga kasnije potisnuti u zaborav, ističe nakladnik HSN.

Akademik Samardžija u knjizi pokazuje, u razdoblju protekla dva stoljeća, raznolikost pogleda na hrvatski standardni jezik i na rješenja koja su se nudila, primjerice u pravopisnoj problematici ili u odnosu prema bliskosrodnim okolnim jezicima.

Autor je prikazao i rad danas manje poznatih, a zaslužnih jezikoslovaca (Starčević, Dujmušić, Gopić, Petrov, Šimčik) čiji su radovi sačuvani u teško dostupnoj staroj periodici, a ovdje su prvi put sustavno prikazani.
U tekstu “Hrvatski jezik u europskim integracijama” autor se osvrće na status hrvatskoga jezika u vrijeme europskih integracija i upozorava na neke probleme u tim integracijama pri provedbi ustavne odredbe o hrvatskom jeziku, napominje nakladnik.

U radu “Kroatistika na stranim učilištima i visokim učilištima” akademik Samardžija, pak, daje izvrstan pregled statusa kroatistike na stranim sveučilištima i visokim učilištima. Također navodi gdje se hrvatski uči kao samostalan predmet, a gdje je uklopljen u tzv. BKS jezik.

Također Samardžija donosi bitne podatke o životu i radu pojedinoga autora i smješta svakoga od njih u društveni kontekst iz kojega se bolje mogu razumjeti njihovi stavovi u pojedinim djelima. Pri tom kritički promatra njihove radove, neovisno o ideološkoj usmjerenosti njihovih autora, a zanima ga samo mogući utjecaj tih uradaka na tijek razvoja hrvatskoga jezika.

Hrvatski jezikoslovac, kroatist, sveučilišni profesor i akademik Marko Samardžija rođen je 1947. u Vođincima kod Vinkovaca, a umro je u Zaprešiću u veljači 2019. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je od 1973. do umirovljenja 2016. godine.

Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predavao je najčešće leksikologiju i leksikografiju te poglavlja iz povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Autor je više knjiga, među kojima i knjige “Hrvatski jezik i pravopis. Od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918.–1941.).”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina