Dubrovačka Republika imala je nešto što bi se uvjetno moglo nazvati prvim ministarstvom zdravstva na svijetu, rekla je
u petak u Dubrovniku suautorica knjige na engleskom jeziku “Expelling the Plague: The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik, 1377.-1533.” Vesna Blažina.
Riječ je o dopunjenom izdanju monografije “Kacamorti i Kuga: utemljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku”, objavljene 2007. godine koju je napisala Zlata Blažina–Tomić, koja je sa kćeri Vesnom Blažinom suautorica nove knjige napisane na engleskom jeziku.
“To su podatci na koje bi svi Dubrovčani morali biti ponosni. Dubrovačka Republika imala je nešto što bi se uvjetno moglo nazvati prvim ministarstvom zdravstva na svijetu. Imali su zdravstvenu službu od 1390. godine”, rekla je na predsatvljanju knjige Vesna Blažina te dodala kako je prva kuga poharala Dubrovnik 1347. godine.
“Nakon toga došlo je do karantenske uredbe 1377. godine. Prva karantena na svijetu uspostavljena je bila u Dubrovniku, a to predstavlja jedan veliki skok u razmišljanju”, istaknula je.
Na pitanje koliko je dubrovačka karantena bila učinkovita, odgovorila je kako je sustav promišljanja zdravstva starih Dubrovčana omogućio obranu od naleta kuge još 1533. godine, što, primjerice, nije bio slučaj u susjednoj Italiji.
“Prve karantene su bile u Cavtatu ili na otoku Mrkanu, i ondje su ljudi morali ostajati mjesec dana kako bi se vidjelo jesu li bolesni bez obzira na to što u tom trenutku možda nisu osjećali simptome bolesti.
Dubrovnik nakon 1533. godine nije imao niti jedan nalet kuge, a cijela Italija je bila poharana 1575. godine i 1630. godine”, rekla je ona.
Inače, autorice Zlata Blažina–Tomić i Vesna Blažina svojim su višegodišnjim radom na širokom arhivskom materijalu dokazale da je u Dubrovačkoj Republici bila organizirana i sustavna zdravstvena služba protukužnih mjera izolacije ljudi i robe protiv epidemija kuge. Služba je bila organizirana već 1390., a obavljala su je ‘gospoda Kacamorti’, birani isključivo iz redova vlastele, što čini Dubrovačku Republiku središtem europskoga i svjetskog nastanka prvih javnozdravstvenih mjera, mnogo prije od uobičajeno citiranih centara Italije (primjerice Milana, Pavije, Venecije ili Firenze).
Ovom knjigom, monografija ‘Kacamorti i Kuga: utemljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku’, objavljena 2007. godine, nadopunjena je u smislu bibliografskih jedinica, kronološkog pregleda dubrovačkih epidemija kuge i detaljnog opisa rukopisa dokumenta ‘Libro deli Signori Chazamorbi’, a pod naslovom ‘Expelling the Plague: The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik, 1377.-1533.’ izdana je na engleskom jeziku 2015. godine.
