U srijedu je u Brdovcu kod Zaprešića predstavljena monografija Drago Jančić, posvećena slikaru i likovnom pedagogu koji je izlagao na oko 30 samostalnih i oko 150 skupnih izložaba. Autor monografije, objavljene u nakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, je Stanko Špoljarić, a glavni urednik Čedo Ostreš.
Drago Jančić rođen je 1937. u Prigorju Brdovečkom. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu
diplomirao je likovne umjetnosti u klasi profesora Mladena Veže i Josipa Poljana. Dugi niz
godina radio je kao nastavnik u osnovnoj školi gdje je posebno afirmirao rad keramičke
sekcije. Bavi se i slikarstvom i keramikom.
Uvršten je u Enciklopediju hrvatske likovne umjetnosti i Leksikografski biografski leksikon. te Enciklopediju Hrvatskog zagorja. Samostalno je izlagao na tridesetak samostalnih izložbi oko 150 skupnih. Ovako glase biografski podaci Drage Jančića.
No, on je, kako se moglo čuti na predstavljanju monografije posvećene njegovom likovnom opusu, i više od toga. Jančić je trajno obilježio zaprešićki kraj.
”Ovaj kraj svugdje vidi tragove Drage Jančića”
Mirko Ivanjek, autor predgovora, kazao je u punoj Kinodvorani Brdovec ”da ovaj kraj svugdje vidi tragove Drage Jančića.
”On je prije svega kulturolog, humanist koji je svoje tragove ostavio posvuda i zato mi je drago da je izašla ova monografija da se svatko može osvjedočiti jednom čovjeku koji je radio tako skromno, a učinio puno.Umjesto biografskim podacima, odlikovanja, nagrada, moglo bi se pričati kako je skupljao vrijedne podatke. On je zapravo enciklopedija ovog našeg zavičaja. Kada nešto ne znate, onda idete Dragi. Ali ono što mi se čini najvažnije je da je ostavio trag među mladima”, kazao je.
Više o Dragi Jančiću
Mirko Ivanjek je u predgovoru monografije Drago Jančić među ostalim je napisao: Gotovo u svim područjima kulturne i društvene djelatnosti ostvario je zapažen trag. Za značajne ljude u društvenom životu često se kaže kako nisu samo osobe, nego i institucije. Ako to za ikoga vrijedi, onda to vrijedi za Dragu Jančića koji slovi kao zavičajna enciklopedija, a svoje znanje utkao je u sve značajnije projekte zaprešićke sredine.
Piše kako je Jančić bio nastavnik likovne kulture u OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici, a od 1969. do umirovljenja 2002. godine u OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Prigorju Brdovečkom, gdje je posebno afirmirao rad keramičke sekcije.
Bavio se metodikom nastave likovne kulture te je surađivao s Obrazovnim programom HTV-a.
Uz pedagoški rad, bavi se keramikom i slikanjem. Autor je idejnog rješenja spomenika Hrvatskim domobranima poginulim u Drugom svjetskom ratu i žrtvama poraća u Zaprešiću.
Samozatajnim i predanim radom ostvario je iznimne rezultate kao likovni pedagog.
Mnogim je naraštajima usadio trajnu ljubav prema likovnom izrazu i umjetnosti uopće.
Recenzent je Plana i programa likovnog odgoja za osnovne škole, a za svoja dostignuća na likovno-pedagoškom planu dobio je od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana odlikovanje reda Danice Hrvatske s likom Ante Radića za prosvjetu.
Istinski je zaljubljenik u cjelokupno narodno stvaralaštvo te je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Brdovcu, a poznata je i njegova ustrajnost u prikupljanju i zapisivanju narodnih pjesama…Značajan je i njegov doprinos arheološkom istraživanju u Mariji Gorici…. Autor je grbova općina Brdovec i Marija Gorice.
Njegovi su radovi odabrani za trijenale hrvatskog akvarela, a njegove ilustracije nalaze se i na stranicama obiteljske revije Kana.
Ivanjek u predgovoru zaključuje da je Jančić prije svega umjetnik i humanist koji se ističe istančanim sluhom za kulturne vrijednosti i brigom za malog čovjeka.
Špoljarić: Nitko ne može biti istinski umjetnik ako nije izvrsna osoba, dakle dobar čovjek
Autor monografije Stanko Špoljarić na predstavljanju se posebno osvrnuo na Jančićev opus u kojem stvara iz perspektive djeteta i načinom na koji djeca slikaju.
Ocijenio je da je Jančić autentičan, iskreni osebujan slikar.
”Kada sam u jednoj rečenici htio označiti njega kao osobu i umjetnika, posudio sam misao Marc Chagalla, najvećeg slikara nadrealizma koji je rekao: Nitko ne može biti istinski umjetnik ako nije izvrsna osoba, dakle dobar čovjek. To je ona veza gdje postoji umjetnost i moralnost, gdje postoji etika i estetika jer je Drago Jančić uistinu takav. Njegov opus ima sinusoidno kretanje, njegov opus je iskren , u niti jednoj njegovoj fazi nema isforsiranosti…Nije ga previše zanimala avangarda, trendovske galame, međutim on je umjetnik koji nosi svoju svježinu i jako je aktualan”, kazao je Špoljarić.
”Picasso je želio slikati kao dijete, a Drago Jančić to je i uspio”
Osvrnuo se na, njemu najdražu, Jančićevu stvaralačku fazu: Povratak u Arkadiju djetinjstva.
Kaže da je slavni Picasso govorio: Volio bih slikati kao dijete. ”Picasso je želio slikati kao dijete, a Drago Jančić to je i uspio. Pitanje je kako je to zapravo moguće? Moguće je jer je Drago Jančić sačuvao tu jednu jednostavnost i iskrenost u svakodnevnom kontaktu s djecom i donio je nešto što je toliko poetski, toliko likovno intrigantno, a s druge strane i jednostavno i složeno”, poručio je.
Jančićeva zahvala supruzi Vesni
Sam Jančić u kratkom je govoru kazao da je ”sretan što je doživio izdanje svoje monografije što mnogim velikim umjetnicima i slikarima nije pošlo za rukom”.
Zahvalio je svima koji su došli, a posebno svojoj pokojnoj supruzi Vesni.
”Imao sam sreću. Moja pokojna supruga Vesna uvijek mi je davala podršku. I kada koji dan ne bi bio u ateljeu zbog drugih obaveza, rekla bi: Ma pusti sve to, odi raditi u atelje. Zaista bila mi je velika podrška”, poručio je.
