Nagrada „Dr. Ivan Šreter“, postanak, svrha, organizacija i rezultati natječaja, usporedbe sa sličnim izborima u Njemačkoj i Americi (II.)
Šreterova nesretna sudbina
Bez obzira na mišljenje struke i činjenicu da je upotrijebio dvije hrvatske riječi, osuđen je Šreter 20. siječnja 1987. na kaznu zatvora od pedeset dana, piše prof. dr. sc Sandra Ham za HKV u drugom dijelu teksta o nagradi za novu hrvatsku riječ. (Tekst prenosimo u cijelosti.) Time je postao jedan od hrvatskih jezičnih mučenika – pridružio se Hrvatima koji su suđeni zbog hrvatskoga jezika. Smiljana Rendić odslužila je dvije godine zatvora zbog časopisnog članka o hrvatskom jeziku, (1971), Josip Šćurić zbog usputne izjave da ne zna čitati rukopisnu ćirilicu osuđen je 1974. U žalbenom postupku presuda je poništena. (Vuković, 1966).
> Prof. Sanda Ham o natječaju za novu hrvatsku riječ: Nijemci to rade već 50 godina
Šreterova zatvorska kazna očito nije zadovoljila velikosrpski apetit, književnik Goran Babić, napisao je 28. listopada 1984. u poznatim hrvatskim novinama Nedjeljnoj Dalmaciji članak pod nazivom Jezik na smrt. Tu je bila rečenica koja je poziv na linč, na Šreterovu smrt zbog upotrebe hrvatskoga jezika:
„kako tom medicusu očito ne pomaže ništa, ni ožeg ni riječ, pa je jedini lijek crna zemlja i zeleni humak“.
Tako je doista i bilo. Srbi su 18. kolovoza 1991. (Perković Paloš, 2020) oteli dr. Šretera, zatočili ga, mučili i ubili. Tijelo još nije pronađeno. (Degoricija 2008, p. 165-167; Babić, 2008)
Šreterovi su prijatelji osnovali Zakladu „Dr. Ivan Šreter“ i priklonili se Jezikovu natječaju. Zbog toga nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ nosi ime dr. Šretera, a pokrovitelj joj je Šreterova zaklada. Jezikov natječaj traje od 1993. godine, ali od 2006. nagrada nosi Šreterovo ime, novčana je i svečano se javno dodjeljuje u Pakracu ili Lipiku. U svečanosti sudjeluju slavodobitnici, članovi Povjerenstva, Šreterovi zakladnici, gradonačelnici obaju gradova, liječnici lipičke bolnice i brojni ugledni gosti iz Pakraca, Lipika, Zagreba i Osijeka. Proglašenje najboljih novih riječi postalo je godišnji medijski događaj, barem mjesec dana piše se u novinama i na portalima, govori na radiju i televiziji o hrvatskom jeziku i novim riječima.
NAJBOLJE NOVE HRVATSKE RIJEČI
Natječaj godišnje raspisuje časopis Jezik i objavljuje ga na svojim stranicama. (Ham 2020a). Natječaj traje od 1. siječnja do 22. prosinca tekuće godine. Nadnevak 22. prosinca simboličan je – tada je rođendan Ivana Šretera.
> Hrvoje Hitrec: Hrvatski je jezik kost u grlu protuhrvatskih aktivista
Hrvatski se natječaj razlikuje od izbora najboljih riječi u svijetu. Primjerice, njemačke i američke riječi poznate su iz upotrebe. Za njih se ne raspisuje natječaj, a javno objavljivanje rezultata izbora samo potvrđuje njihovu upotrebnu vrijednost. Hrvatske nove riječi bivaju nepoznatima do objavljivanja rezultata natječaja. Valja naglasiti da hrvatski natječaj poziva na tvorbu novih riječi i među tim novim riječima bira najbolje. Bitan kriterij za pri izboru novih riječi jest taj nisu poznate od prije, da nisu potvrđene u hrvatskim riječnicima, da su nove.
Najboljim novim riječima zna se tvorac i tvorac biva nagrađen za svoj neologizam. Za razliku od hrvatskoga natječaja, američki i njemački izbori novih riječi nemaju natječajnu narav, nego se riječi biraju iz upotrebe i to one riječi koje su se te godine pojavile u javnom prostoru ili došle u središte pozornosti. Te riječi ne moraju zadovoljiti uvjet neologizma. Ne zna im se tvorac i nema nagrade.
Način odabira novih hrvatskih riječi
Hrvatske riječi bira Povjerenstvo sastavljeno od članova Uredništva časopisa Jezika, ali i književnika i stručnjaka za pojedina područja koji nisu članovi Uredništva. Prvi je predsjednik Povjerenstva bio Stjepan Babić, sada je to Sanda Ham. Sadašnji su članovi: Nataša Bašić, Igor Čatić, Mario Grčević, Hrvoje Hitrec, Zvonimir Jakobović, Mile Mamić i Dubravka Smajić. Bivši su članovi: Jasna Horvat, Lana Hudeček, Damir Kalogjera, Vladimir Loknar, Milica Mihaljević, Slobodan Novak. Hrvatske najbolje riječi ne izabiru se prema kategorijama kao njemačke ili američke, nego samo kao općenito najbolje riječi. Najgore riječi nisu birane (dok su birane) iz natječajnih prijedloga, nego su uočene u javnom jeziku. Od izbora se najlošijih riječi odustalo. Budući da je natječaj posve poosobljen, izbor najlošije riječi bio bi za tvorbenjaka uvrjedljiv, poglavito što nam se riječi ne šalju radi toga da budu proglašene lošima.
>(VIDEO) Stevo Culej uoči prosvjeda u Vukovaru: ‘Privatnom istragom o ubojstvu dr. Ivana Šretera došao sam do Pupovca’
> Miro Bulj: Godišnjica nestanka dr. Šretera – vladajući su odbili moj prijedlog vjerojatno zbog uloge Pupovca
Hrvatski natječaj traži zamjene za nepotrebne tuđice, ponajprije za nove anglizme koji danomice ulaze u hrvatski jezik. Njemački i američki izbor, osim kategorijalnoga i stilskoga razvrstavanja riječi, bira riječi koje najbolje oslikavaju društvena zbivanja te godine, odnosno nazive za pojmove i pokrete koji se te godine pojavljuju. Ti su natječaji društveno i politički izrazito angažirani. Hrvatski natječaj nema politički predznak. Primjerice, hrvatske prve tri riječi za 2018. bile su zapozorje umjesto backstagea, oznak umjesto brenda i bilješkinja umjesto javne bilježnice.
Riječi su to koje ni po čem nemaju političke primisli ili su kakav komentar društvenih zbivanja. Važno je to naglasiti jer još uvijek ima onih koji u jezičnom stvaralaštvu i neologizmima vide nacionalističku politiku, ne jezičnu kulturu. Riječ je o osvjedočenim pobornicima zajedničkoga bosansko-crnogorsko-hrvatsko-srpskoga zajedničkoga jezika (Kordić, 2010) ili političkim aktivistima koji se u jezikoslovnom ruhu bore protiv samosvojnosti hrvatskoga jezika (Kapović, 2010).
Najbolje nove hrvatske riječi u 2020.
Valja još jednom napomenuti da Amerikanci i Nijemci ne biraju nove riječi, nego riječi koje su obilježile godinu. Mi biramo nove riječi. Ipak, u 2020. naši su predlagatelji nadahnuti istim pojmovima i zbivanjima kao i Amerikanci i Nijemci, kao svi u svijetu zahvaćeni pandemijom COVID-19 – u svim su zemljama u središtu pozornosti bile riječi vezane uz tu bolest. Međutim, u Hrvatskoj nudimo hrvatske riječi umjesto međunarodnica, a Nijemci i Amerikanci izabrali su međunarodnice.
U Tablici 1. riječi su koje su ušli u uži izbor u posljednjem natječaju, 2020. Od navedenih 19, tri su proglašene najboljima.
Tablica 1. Riječi koje su ušle u uži izbor za hrvatsku riječ godine 2020.
Na natječaj je pristiglo mnogo riječi kojima se žele zamijeniti tuđice za pojmove vezane uz epidemiju izazvanu virusom SARS-CoV-2, a to je i polovica riječi koje su ušle u uži izbor. Iako nije ušla u uži izbor, dobili smo i riječ krunski virus za korona virus.
Društvostaj
Predloženo je mnogo riječi za lockdown. Osim dviju koje su ušle u uži izbor – društvostaj i obustavka – prijedlozi su zabravlje, zaključje, zaborava, zaključaj¸ lokotiranje, obustaj, opključavanje, podključje, zabrtva. Društvostaj je vrlo jasna i prozirna riječ, jasno znači zastoj društva. Riječ je o složenici, tvorbeno su joj srodne suvremene lovostaj, suncsostaj i vodostaj.
Stariji hrvatski rječnici bilježe složenice kao suncostaj, ali s nastavkom -a i ženskoga roda, e-vrste:
„Riječ suncostaja, što se nalazi u Belostenca, preuzeo je u istom značenju najprije Mažuranić-Užarević, a onda i Šulek, koji je prema njoj napravio i nove: vodostaja (Stillstand), sudostaja (Rechtsstillstand), neprestaja (Permanenz), bilostaja (Pulsstillstand).“ (Vince, 1990, p. 548.)
Ovdje je vrijedno napomenuti da je Belostenčev rječnik Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili riznica latinsko-hrvatskih riječi) objavljen još 1740., Ivan Mažuranić i Jakov Užarević 1842. objavljuju svoj Deutsch-illirisches Wörterbuch (Němačko-ilirski slovar), a Šulekov je Deutsch-kroatisches Wörterbuch (Němačko-hrvatski rěčnik) iz 1860.
Samoosama
Za samoizloaciju dobili smo nekoliko riječi, ovdje izdvajam dvije: samoosamu i samobiv. Samoosama tvorbeno je bolja – sukladna hrvatskom tvorbenom sustavu, ali ima i prozirnije značenje od samobiva. Riječ je o složenici sa zamjeničkim prvim dijelom tvorenoj prema modelu sam-o-osama:
„Zamjenica sam dolazi sa spojnikom -o- i označuje da se ono što znači drugi dio složenice odnosi na samoga sebe: samodisciplina, samohvala, samoizdaja, samoironija, samoizgradnja, samokritika, samoobmana, samoobrana, samoodgoj, samoodržanje, samoopredjeljenje, samosakaćenje, samoponižavanje, samopožrtvovanje, samopromatranje, samospoznaja, samosvijest, samosavladavanje, samoubojica, samoubojstvo, samozaštita…“ (Babić, 2002.: 372.)
U hrvatskom se jeziku uobičajeno upotrebljavala riječ karantena, ali je neopravdano prevladala riječ samoizolacija prema engleskom self-isolation.
Subolesti
Često spominjanje komorbiditeta potaknulo je stvaranje nove riječi subolest (u hrvatskom jeziku „su“ znači „with“). Ta je riječ prozirnija i jasnija od komorbiditeta koji znači, prema općem rječniku na Hrvatskom jezičnom portalu, medicinski naziv: istodobnu pojavu dviju ili više bolesti (Komorbiditet). Dakle, može se nazvati i subolesti. Zanimljivo je napomenuti da dva suvremena hrvatska jednojezična rječnika, Šonje 2000 i Jojić 2015, ne bilježe riječ komorbiditet.
U Jojić (2015) zabilježen je morbiditet u značenju pobola, a u Anić-Goldsteina (1999) u značenju obolijevanja. Klaić bilježi morbiditet u natuknici morbidno uz više značenja, a jedno je bolesno stanje (Klaić 1985). Komorbiditet nije zabilježen ni u jednom od tih rječnika. Upućuje to da komorbiditet nije riječ općega leksika, ali zbog izvanjezičnih razloga učestala je posljednjih godinu dana u općoj upotrebi. Dakako, svjesni smo da je komorbiditet stručni naziv, ali za opću upotrebu subolesti su jasnije.
Velepošast
Predložena je riječ velepošast za pandemiju. Starije su hrvatske riječ za epidemiju pošast, pošalina, pošlica. Zabilježio je pošast i pošlicu još znameniti hrvatski leksikograf Bogoslav Šulek 1874. u svom Rječniku znanstvenoga nazivlja. Pošast danas ima široko značenje i znači svaki loš i pogibeljan događaj velikih razmjera koji se brzo žiri, a pošalina i pošlica zadržale su se u narodnim govorima.
Daljinska nastava
Za nastavne (ne)prilike u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 dobili smo hrvatski izraz daljinska nastava (engl. teaching from distance) za online nastavu, odnosno nastavu na daljinu. Predlagateljica tumači:
„Mislim da taj izraz ima i šire značenje od izraza online nastava, tj. da on može obuhvaćati i one oblike nastave za koje se ne koristi internet. Zapravo se dosad izraz online nastava koristio i za to pa mi se izraz daljinska nastava čak čini prikladnijim. Također predlažem da se izraz online predavanje zamijeni izrazom ‘daljinsko predavanje’.“ (Iz natječajne dokumentacije.)
Prijedlog je izvrstan, ali na žalost, možemo ga samo ovako istaknuti jer je predlagateljica bliska Povjerenstvu i zbog toga ne može doći u obzir za nagradu. Međutim, prijedlog možemo priopćiti javnosti. Da podsjetimo – tako je bilo sa sebićem (za selfie), s odmrljivačem (sredstvo za uklanjanje mrlja) – dobri prijedlozi koje nismo mogli uzeti u obzir za nagradu zbog istih razloga kao i daljinsku nastavu.
Kartičnik
Kartičnik je potrebna riječ i dobar je naziv za etui za kartice; naime, kartica je toliko da se prodaju i posebni „novčanici“ za kartice – mogli bi se nazvati kartičnici. Pogrješno se misli da je riječ kartica (umanjenica od karta) engleskoga podrijetla; to je grecizam koji je preko latinskoga ušao u hrvatski jezik i dobro je udomaćen, a o dobroj udomaćenosti riječi karta svjedoče i brojna značenja (dopisnica, ulaznica, igraća karta), a tako i riječi kartica (telefonska kartica, kreditna kartica, reklamne kartice, kartice različitih robnih lanaca).
Kockomat
Kockomat je tvoren prema istom modelu kao automat, mljekomat, parkomat, redomat, svjećomat. Ovdje valja napomenuti da je za 2010. riječ parkomat ponijela treću nagradu na našem natječaju kao zamjena za svezu riječi: automat za naplatu parkiranja.
Novosnik
Novosnik je tvorbeno dobra riječ: onaj koji donosi novosti. Sam autor riječi protumačio ju je ovako:
„Zamjena za newsletter. Primamo ih gomilu gotovo svakodnevno, pogotovo otkad je dopisivanje postalo uglavnom elektroničko; newsletterima nam dojavljuju novosti, u prvom redu iz područja poslovanja. Pa ako nam vijesti donosi vjesnik, neka nam novosti donosi – novosnik. Riječ bi bila zgodna za uporabu, mislim da nije nezgrapna – poslati novosnik, vidio sam u novosniku, dojaviti novosnikom…“
O newsletteru pisao je Alemko Gluhak 2000. u Jeziku:
„Imamo posuđenicu od prije – to je riječ bilten (je li ona galicizam, tj. da je došla izravno iz francuskoga, ili je germanizam, da je došla iz njemačkoga galicizma, nije nam važno). Nema ama baš nikakva razloga da se udomaćena posuđenica zamijeni novom posuđenicom. A toliko se pisalo i piše o nepotrebnim posuđenicama, o kojekakvim tuđicama… A tu su, za ‘newsletter’ one banke, i riječi glasnik, vjesnik, te glasilo, a ima i drugih mogućnosti, s riječima obavijesti, vijesti, novosti i inima.“ (Gluhak,2000: 200.).
Novosnik zamjenjuje doista čestu i nepotrebnu tuđicu newsletter, a kako se iz gornjega navoda vidi, do sada nije predlagana.
Obnovnik
Riječ obnovnik tvorbeno je i značenjski jasna – ono što obnavlja, primjerice, obnovnik za kosu umjesto regeneratora za kosu.
Suvremeni rječnici bilježe za regenerator obnovitelj, preporoditelj, a za regenerirati pomladiti, pomlađivati, obnoviti, obnavljati; obnavljati tkivo ili dijelove organizma: regenerirati oštećene stanice, oštećeno tkivo (Šonje, 2000, p. 1066). Jedno od značenja zabilježenih u Vrhu (Jojić, 2015) i na Hrvatskom jezičnom portalu jest: preparat koji se kod pranja kose stavlja na kosu prije ispiranja da bi kosa bila meka, sjajna i lako se raščešljavala.
Prebrisač
Prebrisač je prijedlog za korektor (kores), napravu pomoću koje se prebriše dio teksta na papiru. Tvorac riječi ovako ju tumači: „bijela supstanca za prebrisanje teksta“. Korektor, dakako ima nekoliko značenja: jedno je naziv za osobu koja korigira tekst, a drugo je naziv za „ono što pridonosi korigiranju ili korigira (popravlja) [korektor vida, korektor za šminku, korektor za ispravljanje teksta]“. Prebrisač se odnosi na korektor za ispravljanje teksta.
Preklikati
Screenshotati pravopisno je neprilagođena tuđica hrvatskomu jeziku, česta u razgovornom jeziku, osobito računalnom žargonu. Morfološki je prilagođena, tvorena je od engleskoga screenshot i hrvatskoga sufiksa -ati. Screenshot tumači se ovako:
„Engleska složenica screenshot sastoji se od imenice screen, koja znači ‘zaslon, ekran’ i imenice shot, koja znači ‘hitac, metak, pokušaj, udarac, kadar, scena itd.’ U računalnome se nazivlju složenicom screenshot označuje slika onoga što se vidi na televizijskome, mobitelskome ili računalnome zaslonu. Umjesto engleskoga naziva screenshot u hrvatskome je standardnom jeziku bolje upotrijebiti naziv snimka zaslona.“
Iz navoda je jasno da se upućuje na pojam snimanja zaslona, međutim riječ preklikati opisuje radnju kojom dolazimo do snimke zaslona, doslovce zaslon preklikamo, odnosno, kliknemo (mišem) preko njega i tako ga snimimo.
Suncozor
Suncozor je tvoren prema modelu dalekozor (engl. telescope) ili sitnozor (engl. microscope). Riječ je o složenicama koje označuju naprave pomoću kojih gledamo na daleko ili u vrlo sitno (mikroskop), a suncozor taj pogled mijenja – riječ je o napravi koja gleda u sunce, a ne napravi pomoću koje mi gledamo u sunce. Naime, ako solarna ploča ne gleda u sunce, ne će biti svrhovita.
Šekspiriti se
Šekspiriti se slikovita je riječ s podrugljivim značenjem. Svoju novu riječ tvorbenjaci ovako tumače:
„Na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol šekspiriti se izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola šepiriti se.“
Predlagatelji su već poznati hrvatskoj javnosti, tvorci su nagrađene riječi za 2016., riječi istovrijednik (ekvivalent), Denis i Anita Peričić (Ham 2017).
Zabranjenica
Zabranjenica bi bila hrvatska riječ za tabu. Tvorbenjak ju nije potanko pojasnio, pa nije jasno na što bi se točno trebala odnositi; tabu-tema, tabu-riječ bila bi, pretpostavljamo, tema zabranjenica ili riječ zabranjenica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
