Sv. Elizabeta Ana Seton – majka petero djece, prva Amerikanka proglašena svetom

Elizabeta Ana Seton
Foto: Farragutful / wikimedia commons

Elizabeta Ana Seton prva je žena proglašena svetom na prostoru koji danas čine Sjedinjene Američke Države. Često je nazivaju kamenom temeljcem američkog katolicizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Elizabeta Ana Seton osnovala je prvu katoličku školu

Sveta Elizabeth Ann Seton, rođena je u protestantskoj obitelji u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovala je prvu besplatnu katoličku školu i utemeljiteljica je američke kongregacije Sestara milosrdnica svetog Josipa, prve kongregacije časnih sestara u SAD-u. Izgradila je sa svojim suradnicima sustav besplatnih američkih župnih škola.

Sv. Elizabeta Ana Seton imala je izazovno djetinjstvo

Sv. Elizabeta se rodila 28. kolovoza 1774. u New Yorku kao Elizabeth Ann Bayley. Rođena je u bogatoj protestantskoj obitelji kao kći doktora Richarda Bayleyja i Catherine Charlton, a bez majke je ostala 1777, u dobi od samo 3 godine. Odgojena u Episkopalnoj crkvi. Odrasla je u visokom društvu tadašnjeg New Yorka. Voljela je prirodu, poeziju, glazbu i jahanje. Njezin se otac ponovno oženio te se kasnije rastao od svoje druge žene. Nakon rastave je pomajka odbacila nju i njezinu sestru. O njoj se nastavio brinuti njezin ujak.

Brak, obitelj, život u Italiji

Udala se 1794. za Williama Mageea Setona, bogatog poduzetnika i rodila petero djece. Krajem stoljeća William je zapao u financijske teškoće, bankrotirao je i obolio od tuberkuloze. Otputovali su 1803. u Italiju, u nadi da će toplija klima pogodovati njegovom zdravlju. Smjestili su se u Livornu, na obali Sredozemnog mora, ali je William 27. prosinca 1803. tamo umro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prelazak na katoličanstvo

Elizabeth Ann je neko vrijeme ostala u Italiji i tamo je našla utjehu u katoličkoj vjeri. Nakon povratka u SAD, 1804, kao osiromašena udovica u dobi od samo 30 godina, s petero male djece nailazila je na brojne poteškoće. Stupila je u Katoličku crkvu i krštena je 14. ožujka 1805. u New Yorku, u crkvi svetog Petra na Manhattanu. Mnogi njezini dotadašnji prijatelji i članovi obitelji odbacili su je zbog tog čina. U njezinim teškim prilikama znatno su joj pomogli braća vjernici i Katolička Crkva. Intenzivno se posvetila duhovnom životu i u isto vrijeme brižno odgajala svoju djecu. Na poziv nadbiskupa Baltimorea, najvećeg grada u državi Maryland, preselila je 1809. u gradić Emittsburg (Maryland). Posvetila se djelima kršćanske ljubavi i otvorila 1810. katoličku djevojačku školu. Utemeljila je 31. srpnja 1809. u Emmitsburgu zajednicu Sestara milosrdnica (Sisters of Charity), pod zaštitom svetog Josipa, posvećenu brizi za djecu siromašnih građana, po uzoru na sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog u Francuskoj. Zajednica je 1810. i prihvatila pravila svetog Vinka Paulskog.

Prva besplatna katolička škola u SAD-u

Škola te zajednice, prve američke ženske redovničke družbe, bila je prva besplatna katolička škola u Sjedinjenim Državama, kojom je pokrenut i cjelokupan sustav američkih župnih škola. Elizabeta Ana Seton, otad poznata kao Majka Seton (Mother Seton), izabrana je za prvu poglavaricu družbe. Zajedno s 18 sestara položila je redovničke zavjete 1813. Otvorila je i prvo američko katoličko sirotište. Nije joj uvijek bilo lako, a posebno je patila zbog prerane smrti svojih dviju kćeri. Majka Seton oboljela je od tuberkuloze i preminula na današnji dan, 4. siječnja 1821, u Emmitsburgu (Maryland). Tamo se danas nalazi njoj posvećena bazilika i nacionalno svetište s njezinim relikvijama. Blaženom ju je proglasio 1963. papa Ivan XIII, a svetom 1975. papa Pavao VI.

Elizabeta Ana Seton prva je žena proglašena svetom rođena u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.