Staklena piramida muzeja Louvre koju su ispočetka nazivali arhitektonskom sramotom, u trideset se godina postojanja pretvorila u ikonu francuske prijestolnice.
Kada je Jack Lang, ministar kulture francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda, otkrio planove za ono što se danas smatra remek-djelom kinesko-američkog arhitekta I. M. Peija, jedan je eminentni pisac pozvao narod da se pobuni na ulicama.
Ubacivanje modernističke piramide u središte renesansne palače smatralo se svetogrđem, pa je satirični časopis nazvao piramidu grobnicom i našalio se da Mitterrand, koji je bolovao od karcinoma, “želi biti prvi faraon u francuskoj povijesti”.
Pei, koji će navršiti 102 godine idući mjesec, sjeća se “mnogih gnjevnih pogleda na piramidu”. U jednom trenutku 90 posto Parižana bilo je protiv tog projekta.
Ništa ga nije pripremilo na neprijateljstvo s kojim će biti dočekani njegovi planovi. Trebala mu je sva njegova staloženost i smisao za humor kako bi preživio niz susreta s urbanim planerima i povjesničarima.
Ipak, na kraju je čak princa Charles, poznati kritičar modernističkog “kamenja”, rekao da je “veličanstvena”.
Jedan od najpoznatijih svjetskih uličnih umjetnika JR, napravit će idućih dana ogromni kolaž u povodu obilježavanja tridesete godišnjice piramide. U tome će mu pomoći 400 volontera
“Nije vam ovo Dallas”
Pei se sjeća kako je jedan od sastanaka s povjerenstvom za francuske povijesne spomenike u siječnju 1984. završio vikom i prije nego li je uopće uspio prezentirati svoje planove.
“Nije vam ovo Dallas!”, vikao je jedan od francuskih konzervatora.
Čak ni Peijevo osvajanje Pritzkerove nagrade, “arhitektonskog Nobela” 1983. godine, nije pokolebalo njegove kritičare.
Lang je rekao za AFP da je bio iznenađen silinom protivljenja Peijevim idejama.”Piramida je u samom središtu spomenika važnog za povijest Francuske (Louvre je bivša kraljevska palača)”, kazao je.
Tadašnji direktor Louvrea Andre Chabaud podnio je ostavku prosvjedujući protiv Peijeve vizija.
Međutim, sadašnji direktor Jean-Luc Martinez ne dvoji da je piramida pomogla u pronošenju dodatne slave ionako slavnom muzeju.
Peijev originalni dizajn bio je osmišljen za do dva milijuna posjetitelja godišnje. Prošle godine Louvre je posjetilo više od 10 milijuna ljudi.
“Louvre je jedini muzej na svijetu čiji je ulaz umjetničko djelo”, rekao je Martinez.
Piramida je danas moderni simbol muzeja, kazao je Martinez, “ikona razine Mona Lise ili Miloske Venere”, najpopularnijih Louvreovih izložaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
