Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

Foto: fah

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Biskupske službe su ordinarij, pomoćni biskup, kardinal te nuncij. Ordinarij ili nadbiskup poglavar je biskupije. Pomoćni biskup pomaže ordinariju u obavljanju službe. Kardinal ima pravo sudjelovati u konklavi gdje se bira novi papa. Neki od kardinala su nadbiskupi na čelu osobito važnih nadbiskupija, a većina su članovi rimske kurije, odnosno zbora papinih pomoćnih biskupa i nadbiskupa. Nuncij je veleposlanik Svete stolice akreditiran pri nekoj suverenoj državi te je najuvaženiji pripadnik diplomatskog zbora.

Tko je nadbiskup Želimir Puljić?

Nadbiskup Želimir Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj, od oca Ivana i majke Ane rođene Raguž. Završio je Dijecezansku gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologijem, piše hbk.hr

Za svećenika Mostarske biskupije zaređen je 24. ožujka 1974. godine u Rimu. Po završetku studija vršio je sljedeće službe u Bogosloviji u Sarajevu: od 1978. do 1980. bio je prefekt; od 1980. do 1985. prefekt studija; od 1985. do 1988. rektor.

Sveti papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989. godine. Za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. godine, od kada je i preuzeo službu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici 24. travnja 2010. godine. Prvi put je za predsjednika HBK izabran 14. studenoga 2012. na 45. redovitom plenarnom zasjedanju HBK u Zagrebu, a reizabran na 55. redovitom plenarnom zasjedanju HBK, 10. listopada 2017.

Uz brojne članke i studije objavljene u hrvatskim časopisima, uredio je i objavio knjige: Josip Stadler, Sarajevo 1989.; Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 1991.; Vatikan i Dubrovnik, Dubrovnik 1994.; Častimo te križu sveti, Dubrovnik 1997.; Euharistija izgrađuje Crkvu, Dubrovnik 2000.; 1000 godina Dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik 2000.; Josip M. Carević – dubrovački biskup, Dubrovnik 2002.; Obitelj – snaga Crkve i naroda, Dubrovnik 2004.; Rođeni iz ljubavi Kristove, Dubrovnik 2010

Službe u HBK

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hbk.hr