Urbana revitalizacija: ulaganje u baštinu je ulaganje u prosperitet zajednice

“Ulagati u baštinu znači ulagati u prosperitet zajednice, no dosadašnja praksa zaštite spomeničke baštine nažalost ide u krivom smjeru, jednosmjerna je i samosvrhovita”, rekao je povjesničar umjetnosti Krešimir Galović na tribini “Urbana revitalizacija: nužnost ili prilika”, koja se održava u srijedu na Sveučilištu u Zagrebu.

Tribina je, s ciljem ukazivanja na sve prisutniji problem propadanja gradskih središta i potrebe njihove revitalizacije, okupila niz stručnjaka koji sada vide priliku da takve lokacije postanu nova mjesta okupljanja, koja bi bila sačuvana, ali i financijski isplativa.

Galović smatra da, kada je riječ o hrvatskim okolnostima, problem u tome što su s jedne strane neprikosnoveno znanje i argumenti struke, a s druge razni politički i gospodarski čimbenici te špekulanti s privatnim i kratkoročnim interesima kojima su baština samo smetnja i teret.

Posljedica toga je gospodarenje baštinom bez jasnog plana pa, kaže Galović, postoje vrijedni spomenici i objekti za koje se ne zna što s njima u budućnosti, a zbog čega su najčešće prepušteni propadanju.

“Negativne posljedice ne dovode samo do propadanja baštine nego se negativno odražavaju na čitavu zajednicu i njezin prosperitet”, upozorio je Galović. “Baštini treba pristupiti kao značajnom čimbeniku koji pridonosi gospodarskom razvoju, poticanju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju života lokalne zajednice”, dodao je.

Galović drži kako kulturnu baštinu treba ravnopravno uklopiti u razvojne planove, osobito gospodarske, a u njihovoj izradi moraju sudjelovati svi segmenti društva. “U konačnici će to dovesti do toga da kulturna baština nije nikome na teret, nego pravilnim gospodarenjem postaje samoodrživa i profitabilna”, zaključio je.

Stoga smatra da treba pronaći adektvatnu namjenu određenom objektu, koji ne mora nužno imati svoju prvotnu namjenu, s obzirom da je to često i nemoguće, no koji bi s trgovačkim, ugostiteljskim ili kulturnim sadržajima stvorio pretpostavke ekonomske samoodrživosti, bez narušavanja spomeničkog integriteta.

Nekad živahna Ilica uzmiče pred novim izazovima

Predsjednica Hrvatskoga klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović predstavila je Projekt: Ilica, kojemu je cilj revitalizirati nekad najživahniju zagrebačku ulicu, u kojoj je danas veliki broj napuštenih i zapuštenih prostora.

“Ta je ulica ključni primjer za ono što se dešava u većini gradova u Hrvatskoj i Europi, već se i turisti šale da od Frankopanske prema Črnomercu izgleda kao da ju je kuga poharala”, rekla je.

Ključni problem za takvo stanje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, loše urbanističko planiranje, promjena kupovnih navika građana, pretežito komercijalni sadržaji, ali i drugačiji društveni odnosi, poput susjedskih koji nisu bliski kao nekad.

Nikolić je objasnila kako više od sedamdeset praznih prostora, koliko ih je samo u jednom dijelu Ilice, nisu samo estetski problem, već i energetski, socijalni i ekološki – iza uređenih fasada propadaju zgrade i dvorišta, dok stanari zbog skupoće održavanja iseljavaju.

Rješenje vidi u donošenju prijedloga kriterija za korištenje prostora u centru grada, modelu subvencija za uređenje prostora te stvaranju “kvalitetnog balansa između komercijalnog i kreativnog”.

U okviru projekta ove se godine održao festival s nizom predavanja, izložbi, radionica, šetnji gradom, performansa, uređenjima prostora, a primljeno je i pedesetak konkretnih prijedloga za Ilicu od njezinih građana. Festival je imao odličnu posjećenost, a već se planira i njegovo iduće izdanje.

“Želimo aktivirati urbani potencijal, jer Zagreb vidimo kao grad mladih, grad Sveučilišta, kulture i kreativne ekonomije”, istaknula je Nikolić Popović.

Francuzi počeli rješavati probleme starih gradova

Jean-Philippe Lefevre, zamjenik gradonačelnika Dôlea zadužen za kulturne politike, govorio je o francuskom iskustvu u razvoju multisektorskih strategija urbane regeneracije.

“Nemamo sva rješenja, još ih tražimo jer nisu sva iskustva stigla do nekoga cilja, no postoje dobre politike koje nam kažu da imamo snage i adute u rukama. Svi smo svjesni situacije jer nam je ona zajednička”, istaknuo je.

Lefevre kaže kako Francuska danas želi poticati i regionalne metropole, a ne se fokusirati samo na Pariz, a za to je nužna obnova gradova veličine od 20 do 100 tisuća stanovnika koji propadaju.

Jedan od ključnih elemenata za njega je zajedničko djelovanje sviju u umjetničkoj preobrazbi u urbanom razvoju. “Možemo preuzeti grad samo ako zajedno djelujemo. Urbanog ne može biti bez ljepote, bez umjetnosti i kulture, a ljepota i zajedništvo su iščezli iz gradova”, dodao je.

Kao jedan od pozitivnih promjena naveo je Lyon, koji godišnje okupi tri milijuna ljudi na Festivalu svjetla kada se slavi zaštitnica grada. “Ta priča potječe još iz 19. stoljeća kada su ljudi stavljali male svjećice u prozore, a danas smo došli do tri milijuna posjetitelja”, rekao je.

U osvjetljavanju grada također je uspješan grad Chartres, dok je Lorient osobito kreativan po pitanju sudjelovanja građana u promišljanju gradskih prostora – tijekom cijele godine stanovnici izrađuju božićne ukrase u suradnji s likovnim umjetnicima.

Lefevre će tijekom stručne radionice u poslijepodnevnim satima predstaviti studije oglednih primjera u Francuskoj ili inozemstvu i govoriti o ključnoj ulozi medija, baštine, građanskog angažmana.

Kaštela osmišljavaju projekt Ulice Crljenka

Srećko Radnić iz javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije predstavio je projekt “Kreativna ulica – Ulica Crljenka” u Kaštelima koja su, napomenuo je, od sedam ljetnikovaca trogirske I splitske vlastele postala preizgrađeni prostor nekontroliranog bujanja monokulture turizma.

Kao i u slučaju zagrebačke Ilice, problemi su neriješeni imovinski odnosi, zapušteni objekti, iseljavanje stanovništva iz gradskih jezgri, a projektom se to želi promijeniti.

“Imamo potencijale iznimne baštine i tradicije, a sam povod za kreiranje ulice Kaštelanskog crljenka je internacionalno važan proizvod autohtonog Crljenka kaštelanskog, prapretka svjetski poznate sorte vina Zinfandel”, objasnio je.

Radnić ističe kako je potrebno zaustaviti iseljavanje, a u drugoj fazi i potaknuti doseljavanje, nužna je i reafirmacija obnavljanja baštine, obogaćivanje postojećih i stvaranje novih sadržaja, u čemu trebaju svi sudjelovati, od lokalne samouprave i vlasnika nekretnina do stručnjaka, građana i turista.

“Kaštela se želi pozicionirati kao centar kreativnih industrija na području priobalja”, naglasio je.

Tribinu “Urbana revitalizacija – potreba ili prilika” zajednički organiziraju Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu i drugi.

Riječ je o šesnaestom skupu koji se organizira u sklopu tribine “Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske”.