Katolička crkva je najstarija crkva i vjerska organizacija na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, a Hrvati njen najstariji i stožerni narod. Posljednja kraljica Bosne bila je blažena Katarina Kotromanić, čiju su djecu oteli Turci i nasilno islamizirali, te tako navjestili tešku sudbinu katolika Bosne i Hercegovine.
Sarajevo je nekada, u Austro-Ugarskoj, bio grad Hrvata. Na popisu stanovništva 1910. tijesna relativna većina u Sarajevu bili su Muslimani s 34%, a odmah za njima po broju bili su Hrvati koji su činili 33% stanovnika Sarajeva, dok je Srba bilo samo 16%. Premda je službena jugoslavenska historiografija pisala o genocidu nad Srbima u NDH, već na prvom poslijeratnom popisu 1948. Srbi su bili većina u Sarajevu. Danas je, nakon dvije Jugoslavije i tri rata broj Hrvata u Sarajevu simboličnih 6,5%.
Dana 13. travnja 1997. papa Ivan Pavao II. posjetio je razoreno Sarajevo i održao svečanu misu na prepunom stadionu Koševo. Prije svega bio je to posjet katoličkog poglavara Hrvatima katolicima Bosne i Hercegovine, a nakon toga svim građanima BiH. Bio je to drugi posjet pape hrvatskim katolicima nakon Zagreba 1994. i to na tlu Bosne i Hercegovine gdje su Katolička Crkva i njezini vjernici prošli višestoljetni križni put pod Turcima Osmanlijama.
Svoju ljubav prema Bosni i Hercegovini pokazao je odmah po izlasku iz zrakoplova poljubivši bosanskohercegovačku zemlju i blagoslovivši sve njezine stanovnike, pozivajući ih na trajno zalaganje za mir.
Odmah po dolasku Papa nije skrivao svoju radost zbog ostvarenja toga hodočašća. To je istaknuo i u svom pozdravnom govoru: „Moja prva misao u ovome trenutku u kojemu mi je dano zakoračiti na bosanskohercegovačko tlo leti k Bogu koji je danas uslišio moju dugo gajenu želju da se ostvari ovo hodočašće…“. Poljubivši po izlasku iz zrakoplova bosanskohercegovačku zemlju Papa je blagoslovio sve njezine ljude, pozvavši ih na trajno zalaganje za mir na ovim prostorima: „Mir će pobijediti ako svi budu znali raditi u istini i pravdi, idući istodobno ususret zakonitim očekivanjima stanovnika ovih krajeva koji u svojoj složenoj raznolikosti mogu postati znakom za čitavu Europu“, istaknuo je Papa tom prigodom.
Rijeke hodočasnika su se već od ranog jutra slijevale na koševski stadion gdje je trebalo biti održano svečano misno slavlje. Za tu prigodu izrađene su za sve suslavitelje misnice sa slikom Papinog križa sprijeda i slikom sarajevske katedrale i oltarnog kamena iz 1244. Te misnice se i danas koriste po župama diljem Vrhbosanske nadbiskupije.
U 10.30 sati na stadionu Koševo je pred 50.000 Hrvata katolika započelo je svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio Sveti Otac uz suslavlje osam kardinala te većeg broja biskupa iz BiH, Hrvatske i drugih europskih zemalja te Sjedinjenih Američkih Država, velikog broja svećenika te prisutnost oko 50.000 vjernika iz svih krajeva BiH. Dok su se na nebu izmjenjivali sunce i snježni oblaci, praćeni povremenim jakim vjetrom i snijegom, Papa je pozvao na mir, praštanje i pomirenje, dodavši kako je bitna pretpostavka pomirenja istina i pravda.
Osamnaest godina kasnije još jedan papa posjetio je Sarajevo. U lipnju 2015. u glavni grad BiH stigao je papa Franjo donoseći hrvatskom katoličkom puku poruku vjere, nade i milosrđa. Tako su Hrvati BiH imali priliku još jednom susresti se sa poglavarom Katoličke Crkve.
Katolička crkva je najstarija crkva i vjerska organizacija na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, a Hrvati njen najstariji i stožerni narod.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
