Zagrebački poduzetnik Židov Marko Dannon otkrio kako je Stepinac spasio njegovog oca i mnoge zagrebačke Židove!

Foto: stepinac.zg-nadbiskupija.hr

Zagrebački poduzetnik Marko Dannon, rođen 1947. u Zagrebu ispričao je svoju intimnu životnu priču o ocu kojem je život spasio kardinal Alojzije Stepinac, i to kako Dannon zna dodati šaljivo kao “15.001-om Židovu kojeg je spasio Stepinac”.

Zanimljivo da je iz racije Gestapa i ustaša Markovog oca spasio, primivši ga za ruku i izvevši na sigurno, nitko drugi neko sin ministra pravosuđa NDH Mirka Puka.

Također, ime oca Markovog oca Moise Dannona bilo na popisu jasenovačkih žrtava, premda je umro 1969. godine.

“Moj je otac 15.001. Židov kojega je spasio kardinal Alojzije Stepinac, započeo nam je svoju obiteljsku priču Marko Danon, zagrebački poduzetnik kojemu je otac bio židovskoga podrijetla, a majka Hrvatica i koji je velik dio svojega života posvetio proučavanju obiteljske povijesti i načinu na koji su preživjeli strahote Drugoga svjetskog rata i holokaust”, piše vecernji.hr

> Otkrivena spomen-ploča časnim sestrama i liječnicima koji su spašavali Židove: Kardinal Alojzije Stepinac imao je značajnu ulogu u tome

> (VIDEO) Msgr. Batelja, dr. sc. Vukelić i dr. sc. Kevo o bl. Stepincu: ‘Hrvatska se nema razloga bojati istine, Stepinčeva je uloga besprijekorna’

> (VIDEO) Višnja Starešina za Narod.hr: ‘Dr. Gitman je pokazala da je djelovanje kardinala Stepinca nešto što bi se danas nazvalo zaštitom ljudskih prava’

Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, hrvatski blaženik i uskoro svetac, spašavao je Židove skrivajući ih od ustaša u Bolnici sestara milosrdnica. Činio je to u dogovoru sa Židovskom općinom Zagreb, a te dosad neotkrivene podatke prije ovogodišnjeg Stepinčeva Večernjem listu ustupio je zagrebački poduzetnik židovskog podrijetla Marko Danon.

“Tata nikada o tome što se zbivalo s njime u ratu nije volio govoriti. Valjda je imao neku vrstu PTSP-a, što je logično ako su svaka dva-tri mjeseca gestapovci dolazili loviti ljude i on se u strahu za svoj život morao skrivati. Čim ga se o tome nešto pitalo, on je preusmjeravao razgovor na neku drugu temu”, kaže Marko Danon dodajući da im je otac ipak znao ispričati neke epizode toga dramatičnog vremena.

Mog oca spasio je sin ministra NDH Mirka Puka

“Došao je tako jednom u Zagreb za vrijeme rata i upao u veliku raciju u kojoj su uz ustaše sudjelovali i gestapovci. Već je mislio da je gotov jer je imao lažne dokumente na ime Stjepan Danić, ali ga je u jednom trenutku netko primio za ruku. Bio je to sin ustaškog ministra Puka, koji je s mojim tatom išao u razred. Uzeo ga je pod ruku i rekao vojnicima da im se žuri, predstavio se kao ministrov sin i tatu nisu ni legitimirali. Pozvao je tatu nakon toga na piće, ali on je bio toliko prestrašen da nije prihvatio taj poziv”, kaže Marko Danon i dodaje da bi volio da mu se netko iz obitelji Puk, unuk ili bilo tko od bliže rodbine, javi da bi mu zahvalio na toj gesti.

Dokumenti o tome kako je spašen njegov otac i cijela obitelj odveli su ga u arhivu u Beograd. Tu je shvatio da je karidnal Stepinac tijekom rata spašavao Židove preko Bolnice Sestara milosrdnica koja je bila pod crkvenom upravom.

Kontaktirao sam sa Židovskim muzejom u Beogradu i začudio sam se kad su mi poslali podatke o svim Židovima koji su se liječili u Bolnici sestara milosrdnica i koji su se ondje skrivali! Počeo sam provjeravati imena u bolničkoj dokumentaciji i zaključili smo da su imena istinita te da su se ti ljudi liječili u bolnici i ondje se skrivali”, govori Dannon za vecernji.hr

Stepinac i časne sestre brinuli o Židovima – komunisti ih protjerali i ubijali!

Nadbiskup Stepinac imao je dogovor s predsjednikom Židovske općine dr. Hugom Khonom i nadrabinom Miroslavom Šalomom Freibergerom da Židove koje Židovska općina pošalje u bolnicu i jamči da će im platiti liječenje, bolnica odmah prima na liječenje. To je išlo zacijelo tako brzo da bi, na primjer, oni danas poslali dopis, a čovjek bi već sutra bio primljen u bolnicu.

To je funkcioniralo do svibnja 1943. kad je u Zagreb došao Himmler, a s njime i SS jedinice, koje su uhitile mnogo Židova u Zagrebu, između ostalih i predsjednika općine dr. Khona i nadrabina Freibergera, i odvezli ih u Auschwitz. Praktički je poslije toga Židovska općina vegetirala s jednim ili dva čovjeka koji su ostali i više nije mogla plaćati troškove za liječenje u bolnici, pa je zacijelo od toga svibnja 1943. do kraja rata za Židove koji su se skrivali u bolnici troškove podmirivala Zagrebačka nadbiskupija.

Židovi u to vrijeme nisu mogli liječiti u državnim bolnicama, nego isključivo u Bolnici sestara milosrdnica kojom je upravljala Katolička crkva i koja je imala svoju autonomiju pa NDH na nju nije imala utjecaja.

“Časne sestre su, zajedno s liječnicima, bile silno odane svojim poglavaricama i nadbiskupu Stepincu i, prema mojim informacijama, nikada nijednog Židova koji je bio u bolnici nisu prijavile. Ni Gestapou, ni SS-ovcima, ni ustaškoj policiji. Nikomu! Zamislite koliko su se one straha nauživale tijekom rata da im na odjelu ne pronađu Židove. Mogli su ih sve strijeljati zbog toga. A onda su poslije rata doživjele nesretnu sudbinu jer su protjerane iz bolnice. I to 1. listopada 1948. njih 70, te 1. rujna 1949. sve ostale. A Bolnicu sv. Vinka, koju su držale za liječenje časnih sestara, sa 70 kreveta, također su komunisti uzeli i potjerali van bolesne sestre. Mogle su sa sobom uzeti samo deset kreveta”, kaže Danon i navodi primjer časne sestre Blande (Katarine) Stipetić koju su komunisti bezdušno ubili nakon ispitivanja.

Protivnici kanonizacije nemaju manevarskog prostora – Stepinac će biti kanoniziran

To Danonovo otkriće došlo je u jeku kampanje koja se vodi protiv dovršetka kanonizacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Razmjeri toga otkrića su međunarodni, pa se za njega zainteresirala i američka i izraelska vlada, a otvorio se i put prema Yad Vashemu.

Javnosti posve nepoznati dokumenti i podaci bacili su posve novo svjetlo na jedno mučno ratno razdoblje, a još više na držanje zagrebačkog nadbiskupa Stepinca u ta olovna vremena, kada je kroz bolnicu prošlo 260 Židova, a od njih 72. spašeno je i preživjelo rat.

Je li to mnogo ili malo spašenih života? To pitanje Stepincu nabijaju na nos njegovi kritičari, koji kažu kako se nije dovoljno angažirao i spasio još više ljudi, što je apsurdan argument, jer upravo “liječenje” Židova u bolnici Sestara milosrdnica otkriva koliko je to bilo opasno i za samoga Stepinca i za redovnice koje su upravljale bolnicom i njezine liječnike, koje bi Pavelić sve posmicao da je ušao trag njihovoj raboti, piše vecernji.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr