Što je domoljublje? Kako se najbolje dokazuje? Treba li ga uopće dokazivati? Ima li itko ekskluzivno pravo na njega? Ili jednostavno – što je prava, iskrena ljubav prema domovini? Svoja će stajališta sučeliti književnica i prevoditeljica Ivana Šojat, sudionica Domovinskog rata, i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš, predsjednik Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, stajalo je u najavi nove epizode političkog ‘talk-showa’ Uvijek kontra u petak, 8. travnja 2016.
U emisiji se mogla osjetiti pristranost voditeljice, sugestivna pitanja, ignoriranje velikosrpske agresije, ignoriranje obrambenog Domovinskog rata. Urednica nije reagirala kada se Vilim Matula – gost iznenađenja – rugao znanstvenoj zajednici, a istovremeno se prešutila Matulina komunistička prošlost.
Podsjetimo, Vilim Matula bio je članom Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.
U prosincu 1989. godine u Zagrebu se birao CK SKH, Matula i Zdravko Tomac bili su među 75 izabranih u donjoj polovici, Ivica Račan bio je drugi po broju glasova.
Na razini Socijalističke Hrvatske, najvažnije političke odluke donosile su se upravo u CK SKH u kojem je bio upravo glumac, i današnji aktivist, Vilim Matula.
“HDZ-ovci se ponašaju kao da su pobjedom Kolinde Grabar-Kitarović na posljednjim predsjedničkim izborima ujedno pobijedili i napokon definitivno dobili Drugi svjetski rat. Nakon što su desetljećima pobjedu nepravedno otimali antifašisti, među kojima je i prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je malo dvojio i krzmao, došla je Kolinda Grabar-Kitarović i odnijela nedvosmislenu pobjedu nad Titom. Sve to nadahnuće, na dahu NDH iz predsjedničine publike, čudovišno je pa ga treba sustavno ismijavati”, izjavio je Matula za Nacional u ožujku 2015.
Inače, Ivan Tepeš na početku emisije ‘Uvijek kontra’ istaknuo je da je za njega domoljublje ljubav i poštovanje svoga doma i domovine, ali istovremeno i poštivanje tuđih domovina, jer jedno drugo ne isključuje.
Ivana Šojat kaže da se njezino viđenje domoljublja ne razlikuje previše od Tepešovog i dodala da ona ne može pojmiti kako netko može živjeti u kući koju mrzi.
Tepeš se zalaže protiv dvostrukih mjerila i ako se zabranjuje jedan govor mržnje treba onda zabraniti i drugi, iako je on osobno protiv bilo kakvih zabrana.
Književnica Šojat pojasnila je što znači citat njezinog lika iz knjige Jon Kipur: “Dok sam ja domoljubno srljao, oni su domoljubno krali”. U trenutku rata dok su na bojišnici ginuli stvarni ljudi, dok su se događali strašni zločini i masakri, “iza te dimne zavjese iza koje su se jedni borili za goli život kao što je to bilo u Osijeku po kojemu su padale granate, za to vrijeme su neki drugi smišljeno udarajući se u prsa govoreći kako su veliki Hrvati, kupovali firme za jednu kunu, prodavali postrojenja. I tu se zapravo stvorio taj problem s braniteljima, koji su sad za mnoge pijana bagra” kaže Šojat i nastavlja “koja sjedi po birtijama, koja se kladi po kladionicama. Zapravo ti branitelji nakon rata se više nisu imali kamo vratiti. Jer su tvornice bile Potemkinova sela, rasprodane hale, ljudi više nisu imali posla”, rekla je Šojat.
Na to se nadovezao Igor Zidić rekavši da se uvijek na nečiju domovinu nasrtalo, uvijek je nečija domovina bila branjena, uvijek je netko švercao oružje ili tehnike, to je moralno pitanje i ne će utrnuti nikad.
Igor Mandić dodao je da svaka domovina ima pravo na svoje domoljublje koje pobijedi, jer da se samo silom oružja nameće domoljublje. S time se nije složio Zidić rekavši da ga njemu nitko nije nametnuo, već smo silom oružja dobili i izborili svoju domovinu i pravo na nju.
Nakon toga urednica Kasapović upozorava da ima ljudi koji misle drugačije i da ih se u društvu proglašava nedomoljubima najavljujući portret gosta iznenađenja koji će nakon toga reći što je za njega domoljublje.
U predstavljanju gosta iznenađenja rečeno je da je “dobitnik brojnih nagrada za glumačka ostvarenja, ipak današnja ga javnost prepoznaje kao sveprisutnog aktivista koji će na svaki prosvjed za obranu svojih uvjerenja doći prvi i s njega otići zadnji bilo sam ili uz čvrst stisak policijske ruke. Mnogi se ne sjećaju da je imao epizodnu ulogu u poznatoj Schindlerovoj listi, no na listi protivnika i kritičara vlasti teško ga je maknuti s vodećih pozicija. Oni s desna smatraju ga provokatorom čiji prosvjedi na javnom mjestu za razliku od njihovih silno iritiraju, a lijevi mu pak zamjeraju što se pretjerano ističe umjesto da se bori poput njih modernih pravednika na Facebooku i Twitteru – naš je gost glumac i aktivist – Vilim Matula”.
Vilim Matula javio se iz riječkoga studija i na pitanje što je za njega domoljublje rekao da to zvuči vrlo pompozno i veliko a da se zapravo radi o jednom normalnom osjećaju koji proizlazi iz nas prema svemu onome što nam je blisko, poznato. “Ako ste duže vrijeme vani u nekom drugom stranom jeziku, onda je normalno ako čujete hrvatski jezik, ali normalno ako čujete i srpski jezik, koji razumijete, osjetite neku emociju koja ima veze i s rodoljubljem, domoljubljem, patriotizmom“, tvrdi Matula.
To je prije svega osobna stvar i ne postoji mjerilo koje bi izmjerilo nečije domoljublje.
Kaže da je opasno kada samozvani i razmetljivi domoljubi osiromašenoj masi dolaze na huškanje, a svjesni su da to oslobađa vrlo opasne emocije pogotovo kod ogorčenih ljudi koji ne vide perspektivu. “I ako im onda kažete da su oni domoljubi i to je primjer sada, zadnjih mjeseci ove drastične ksenofobije koja je okrenuta ponovno protiv Srba, Srba koji su ovdje, kojih je ionako vrlo malo ostalo, i koji su pod vrlo velikim pritiskom u zadnje vrijeme“, ističe Matula.
Na aktivnosti u Inicijativi Kulturnjaci 2016. i na vrlo sugestivno pitanje urednice Kasapović “da se aktiviste, koji žele nešto promijeniti u društvu ili se zalažu za neka svoja uvjerenja proglašava nedomoljubima i je li on državni neprijatelj”, Matula odgovara da kad bi bio državni neprijatelj, on bi to otvoreno rekao. Kaže da nije državni neprijatelj, dapače, “već te samozvane domoljube koji se javljaju po svim mogućim mjestima, koji sada provode raznorazne čistke u medijskom prostoru – to sve itekako sluti na opasne stvari u budućnosti – a sve pod imenom domoljublja”, ističe Matula.
Tepeš je na to kazao da on ne vidi ksenofobiju i da podizanje tenzija dolazi od izbornih gubitnika sa zadnjih parlamentarnih izbora. Ne vidi što se to događa sa Srbima zapitavši se živi li on to u nekom paralelnom svijetu, nekoj drugoj državi. Što se tiče čistki, on ih također ne vidi i napomenuo je da kad je SDP preuzimao vlast 2000. godine pa i prije četiri godine došlo je do promjene kadrova, što je normalno u svim demokratskim društvima, a nije normalno u diktaturama kao od 1945. do 1990. kada jedna garnitura ostaje doživotno, odnosno mijenjaju se unutar sebe.
Dotaknuo se detalja kada je dolazio u Sabor kako mu se zviždalo, vjerojatno zato “jer je pravaš, jer ima nekoliko etiketa na sebi, kako se prosvjedovalo protiv čovjeka koji tada još nije bio ni ministar, koji još nije donio ni jedan ministarski potez. Tenzije nisu dignute sa strane aktualne vlasti, nego se uporno pokušavaju nametnuti neke tenzije, koristiti teške riječi, poput ksenofobija, čiske. Da slušam ovako sa strane ovo što je ovdje izrečeno, da sam iz druge države, bojao bih se ući u Hrvatsku“, naglasio je Tepeš.
Urednica Kasapović dala je opet riječ Matuli da objasni primjere ksenofobije, čistki, dodavši da je više od četiri tisuće ljudi potpisalo peticiju Inicijative kulturnjaci 2016.
Matula je kao primjer istaknuo jednu od riječi koje je ministar Hasanbegović upotrijebio prije i na Hrvatskoj televiziji “to je floskula u kontekstu antifašizma. Inače jedna hrvatska riječ za to bi bila ispraznica. Uvjeren sam da baš takozvani domoljubi, samozvani domoljubi su od pojma domoljublje učinili tu ispraznicu i da su je potpuno ispraznili i jedino što žele staviti unutra i takozvani povjesničari i takozvani znanstvenici koji sada sa dokazima žele samo jednu stvar – žele dokazati da NDH nije bila takozvana nego da je stvarno bila nezavisna država Hrvatska. Bila je priznata od nacističke Njemačke i od fašističke Italije. Mislim što dalje reć, ako se na tome gradi cijela stvar, ako je to domoljublje, to je takozvano domoljublje”, ocijenio je Matula.
Na to je reagirao Tepeš i zamolio da mu se kaže ime, jer ako netko ima diplomu ili doktorat povijesti, onda ne može biti takozvani povjesničar ili bi opet uveli neke nove standarde? Zapitao je Matulu, misli li na njega da je on takozvani povjesničar?
Na što mu je Matula posprdno odgovorio da je on sigurno takozvani povjesničar, “jer je njegova uloga u javnom svijetu da takozvanom povjesničaru Karamarku očisti njegovu nedosljednu biografiju a i Hasanbegović služi samo tome jer je ta revizija zapravo takozvano povjesničarstvo“, kazao je Matula.
Tepeš je dalje u razgovoru nadodao da dok se gospodin Matula nije uključio u razgovor, NDH nije bila spomenuta i podsjetio je da je u uvodu emisije spomenuo da se lijepe etikete. Lijepljenje ekikete, vraćanje na NDH, na 1941., 1945., i zapitao tko je u ovom studiju dignuo tenzije?
Podrugljivo se osmjehnuvši Matula je upitao “zar stvarno mislite da ja podižem tenzije? Zar sam ja zabranio Montirani proces i to bez ikakvog argumenta, odnosno, dapače sa zamjenom teza da je satirička serija širila govor mržnje, upravo serija koja je briljantno prokazivala govor mržnje i zbog koje se nije skupilo tisuću ljudi kako kaže Hrvatska televizija nego preko tri tisuće ljudi na prosvjedu na Zrinjevcu”.
Matuline hvalospjeve i teške riječi Tepeš je ocijenio zanimljivim manipuliranjem terminologijom i dizanjem tenzija, a urednica Kasapović uz (pod)osmjeh je komentirala da je glumac sada postala osoba koja u društvu jako diže tenzije. Tepeš je ponovio da su opet došli u 1941. i 1945. a do Matule su imali lijepi razgovor o domoljublju.
Na to je Morana Kasapović ironizirajući učiteljski prekorila Matulu da mora jako paziti što radi i da jako diže tenzije.
Tepeš je dodao da svi trebamo moći izreći svoje stavove, ali kad se ta pila stalno okreće naopako i ova dvostruka mjerila ispada da današnja vlast podiže tenzije.
Završno je Matula rekao da “ako glavni tajnik stranke koja je sada na vlasti kaže Srbima da izvole ići tamo gdje im je bolje, ako im to izgovori u Dnevniku, a da ne nabrajam druge izjave… tih primjera je puno, a gospodin Tepeš je tamo gdje se izgovori “Za dom spremni”. Ako igramo sa židovskom reprezentacijom u Osijeku i tamo cijeli stadion grmi a kompletna politička vrhuška se nema snage dići i napustiti stadion onda razumijem da Židovi ne će doći u Jasenovac niti Srbi”.
Tepeš je na to zapitao, zašto se ne napušta stadione kada se viče “ubij tovara, ubij Purgera” i drugo neprimjereno skandiranje, na što nitko ne reagira, ističući da ne voli kada se stvari potenciraju.
Igor Zidić podsjetio je na kukasti križ na Poljudu i da je to bivša vlast imala u svojoj ingerenciji, o čemu urednica Kasapović nije željela da se više kaže, iako je Matuli dopuštala pričati o svemu, pa je Zidić zapitao mogu li oni nešto reći.
Vezano uz pozdrav “Za dom spremni” Tepeš je naglasio da on ima jednu konotaciju koja je negativna za vrijeme NDH, ali ima i jednu konotaciju koju su nosili branitelji HOS-a u Domovinskom ratu. Ne možemo zanijekati da je to bio obrambeni rat.
Uporno se govori o ustaškim povicima “Za dom spremni”, da, za vrijeme NDH, za vrijeme ustaša to je bio pozdrav, ali imate i “Za dom spremni” i na rukavu branitelja HOS-a, koji su izginuli na Sajmištu, i drugim ratištima u Hrvatskoj. Isto tako imamo petokraku koja je simbol pobjedničke partizanske vojske 1945., ali imamo i petokraku koja je na glavi Šljivančanina, Mladića u Domovinskom ratu, kao agresorski pojam.
Zar bih trebao otići do udruge dragovoljaca HOS-a i reći im da ja kao potpredsjednik Sabora ne ću biti s njima u prostoriji jer oni imaju svoju službenu oznaku iz Domovinskog rata pod kojom su ginuli i bili ranjavani, jer će mene gospodin Matula prozvati da sam bio pod oznakom “Za dom spremni”?
Urednica je procijenila da Tepeš relativizira pozdrav “Za dom spremni”, što je Tepeš odbacio rekavši da je vrlo jasno objasnio kontekst iz razdoblja NDH, ali i kontekst braniteljski iz razdoblja Domovinskog rata.
Ivana Šojat dodala je da je i ona imala oznaku HOS-a na desnoj ruci, na što ju je Kasapović podsjetila da je rekla da je nakon nekog vremena napustila te ekstremizme koji su ju opterećivali. Šojat je naglasila da je imala dvadeset godina, a s dvadeset godina si lud, ne bojiš se ničega. Istaknula je također da ne zaboravimo propagandu iz Beograda gdje su oni izvještavali o ustašama koji kolju nenaoružan goloruki srpski narod.
Tepeš je za kraj rekao da bi volio kad bi se u Hrvatskoj moglo razgovarati bez lijepljena etiketa a da su “lijevi mediji od pojma nacionalist napravili nekoga tko je nazadan, a poistovjećuju ga i sa šovinizmom.”
Detalji iz karijere Morane Kasapović
Morana Kasapović nakon dvadeset i tri godine rada na HRT-u i sedam godina uređivanja emisije Paralele prošle je jeseni počela voditi i uređivati politički ‘talk-show’ Uvijek kontra.
Voditeljica emisije Uvijek kontra u Zagreb je došla na studij iz rodne Banje Luke, a na HRT prvi put dolazi 1993. zbog prakse na četvrtoj godini fakulteta. Nekoliko mjeseci nakon audicije, prebacuje se u vanjskopolitičku redakciju. Mjesto urednice redakcije Vanjske politike naslijedila je od Mirjane Rakić, nekadašnje članice Saveza komunista Hrvatske i one koja se pobrinula da djelatnici HTV-a skidaju lančiće s križem, kako je to javno posvjedočila njihova nekadašnja kolegica Hloverka Novak Srzić u programu Z1 televizije.
Urednica i voditeljica “Paralela” Morana Kasapović postala je i urednica te voditeljica središnjeg “Dnevnika”, 2013. nekoliko mjeseci nakon dolaska Gorana Radmana na čelo glavnog ravnatelja HRT-a.
Prva epizoda političkog ‘talk-showa’ Uvijek kontra emitirana je 30. listopada prošle godine. Urednica je i voditeljica emisije Morana Kasapović, kojoj se urednički pridružuje i Ankica Posavljak. Emisiju se najavljivalo se da će se u njoj pokušati odgovoriti na pitanja je li hrvatsko društvo duboko podijeljeno, jesu li svjetonazorske i ideološke razlike nepremostive, te jesmo li baš uvijek protiv svega.
U studiju su stalni komentatori Igor Mandić i Igor Zidić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
