Dalić i službeno postaje 13-ti izbornik ‘vatrenih’

Foto: fah

Predsjednik HNS-a Davor Šuker i Dalić dogovorili su se oko uvjeta daljnje suradnje na sastanku održanom u sjedištu Saveza pa će tako Dalić povesti hrvatsku reprezentaciju na Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Izvršni odbor HNS-a verificirat će ovaj dogovor na sjednici idućega tjedna, nakon čega će biti potpisan ugovor o suradnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Dalić je preuzeo reprezentaciju nakon remija protiv Finske te je pobjedom protiv Ukrajine osigurao dodatne kvalifikacije, u kojima su Vatreni s ukupnih 4-1 slavili protiv Grčke i tako izborili deseto veliko natjecanje od samostalnosti.

“Ponosan sam na ovo što smo napravili u posljednje tri utakmice jer je plasman na Svjetsko prvenstvo od velikog značaja za cijeli hrvatski nogomet. Rekao sam da ćemo lako postići dogovor što se danas i potvrdilo. Zahvaljujem predsjedniku Šukeru i Izvršnom odboru Saveza na povjerenju, a svima mogu obećati da ću i dalje davati svoj maksimum kako bi reprezentacija igrala na što višoj razini, kao što i priliči kvaliteti igrača koje imamo u svojim redovima”, kazao je Dalić koji je postao 13. izbornik od proglašenja neovisnosti.

Dalić je prvotno preuzeo reprezentaciju na samo jednu utakmicu protiv Ukrajine i to bez ijedne kune naknade. Nakon kijevskog uspjeha, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza podržao je Dalića i za dvije utakmice u dodatnim kvalifikacijama protiv Grčke, a dogovoreno je da će se nakon toga ponovno razgovarati. Kako su ‘Vatreni’ izborili plasman na svjetsko prvenstvo bilo je sasvim očekivano da će Dalić dobiti priliku za nastavak posla, te pravi ugovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi je na klupu hrvatske vrste sjeo legendarni Dražan Jerković, a do sada su reprezentaciju najduže vodili Miroslav Blažević i Slaven Bilić.

Najveći uspjeh hrvatska reprezentacija je ostvarila pod palicom Miroslava Blažević osvojivši treće mjesto na svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj. S Blaževićem za kormilom igrali smo i četvrtfinale EP-a 1996. godine, a do četvrtfinala je dogurao i Slaven Bilić na EURO-u 2008. u Austriji i Švicarskoj.

SVI IZBORNICI

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Dražan Jerković (1990. do 1991.)

(3 utakmice, 3 pobjede)

Legendarni Jerković ostat će upisan u povijest hrvatskog nogometa kao prvi izbornik naše reprezentacije. Vodio je hrvatsku vrstu u povijesnoj utakmici protiv reprezentacije SAD 17. listopada 1990. godine u Zagrebu. Hrvatska je pobijedila 2-1. Pod njegovim vodstvom reprezentacija je slavila i protiv Rumunjske u Rijeci (2-0), te u Murskoj Soboti protiv Slovenije (1-0). Jerković je preminuo 9. prosinca 2008. u 72. godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Stanko Poklepović (1992.)

(4 utakmice, 1 pobjeda, 1 neriješena, 2 poraza)

Nakon što je Jerković odustao od izborničke funkcije za njegovog nasljednika je izabran Poklepović. Vodio je reprezentaciju četiri puta, na tri utakmice u Australiji, te protiv Meksika u Zagrebu. Na turneji je vodio kombiniranu momčad koja je doslovce skupljena preko noći. Poklepović je nakon dva poraza smijenjen.

3. Vlatko Marković (1993.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(1 utakmica, 1 pobjeda)

Marković je vodio reprezetaciju samo na jednoj utakmici. U prijateljskom dvoboju protiv Ukrajine 25. lipnja 1993. na stadion Maksimir pred 25.000 gledatelja. Hrvatska je slavila 3-1, a Marković je ubrzo potom izabran za dopredsjednika HNS–a. Od 1998. je bio predsjednik HNS-a, a tu funkciju je obnašao nepuna tri mandata. Preminuo je 23. rujna 2013. u 77. godini.

4. Miroslav Blažević (1994. do 2000.)

(72 utakmice, 33 pobjede, 24 neriješena, 15 poraza)

Blažević je na klupi hrvatske vrste naslijedio Markovića i zadržao se punih šest godina. Debitirao je pobjedom u Valenciji protiv Španjolske (2-0). Na EP-u u Engleskoj 1996. je dogurao do četvrtfinala, a dvije godine kasnije Ćiro je odveo Hrvatsku do senzacionalnog trećeg mjesta na SP-u u Francuskoj. U kvalifikacijama za EP 2000. u Belgiji i Nizozemskoj ‘vatreni’ su doživjeli neuspjeh, no Blažević je dobio još jednu priliku. Nakon lošeg otvaranja kvalifikacija za SP 2002. u Japanu i Južnoj Koreji, (Belgija 0-0, Škotska 1-1) podnio je ostavku.

5. Tomislav Ivić (1994)

(1 utakmica, 1 pobjeda)

Jedan od najuspješnijih hrvatskih trenera svih vremena vodio je našu reprezentaciju smo jednom. Protiv Italije u Palermu u kvalifikacijama za EP 1996. kada je Blažević bio kažnjen. Ivić je tada bio direktor reprezentacije, a protiv ‘azzurra’ se spustio na klupu i Hrvatska je slavila 2-1. Preminuo je 2011. u 78. godini života.

6. Mirko Jozić (2000. do 2002.)

(18 utakmica, 9 pobjeda, 6 neriješenih, 3 poraza)

Nakon Blaževićeve ostavke, priliku na klupi je dobio Jozić koji je 1987. godine osvojio svjetski juniorski naslov s Bobanom i Prosinečkim u glavnim ulogama. Jozić je ospješno odradio kvalifikacije i Hrvatska se plasirala na SP u Japan i J.Koreju 2002. godine. Usprkos pobjedi protiv Italije (2-1) preostale dvije utakmice smo izgubili (Meksiko 0-1, Ekvador 0-1) i ispali već u skupini. Nakon povratka iz Yokohame, Jozić je odstupio.

7. Otto Barić (2002. do 2004.)

(24 utakmica, 11 pobjeda, 8 neriješenih, 5 poraza)

Otto Barić je svoj mandat otvorio neodlučenim ishodom protiv Walesa (1-1) u Varaždinu u prijateljskoj utakmici, te nulom u Osijeku protiv Estonije na startu kvalifikacija za EP 2004. u Portugalu. Usprkos slabašnom startu, Barić je ‘kockaste’ odveo na EP. Na EP-u nije imao sreće sa ždrijebom i u skupini s Francuskom, Engleskom i Švicarskom osvojili smo samo jedan bod. Nakon EP-a počela je potraga za novim izbornikom.

8. Zlatko Kranjčar (2004. do 2006.)

(25 utakmica, 11 pobjeda, 8 neriješenih, 6 poraza)

Nakon Barića na klupu Hrvatske zasjeo je Zlatko Kranjčar. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je prošla kroz kvalifikacije za SP u Njemačkoj 2006. bez poraza osvojivši prvo mjesto. Nažalost, na World Cupu smo ponovo zapeli u prvoj rundi. Upisali smo poraz od Brazila (0-1), te dva remija (Japan 0-0, Australija 2-2). Nakon SP-a Kranjčar je postao ‘bivši’.

9. Slaven Bilić (2006. do 2012.)

(65 utakmica, 42 pobjede, 15 neriješenih, 8 poraza)

Nakon Kranjčara priliku je dobio Bilić koji se prije toga ‘kalio’ na klupi Hajduka i U-21 reprezentacije gdje je afirmirao Modrića, Ćorluku, Eduarda i ostale. Odradio je tri kvalifikacijska ciklusa – dva uspješna i jedan neuspješan. Pod njegovim vodstvom izborili smo četvrtfinale EP-a u Austriji i Švicarskoj 2008. gdje smo ispali od Turske nakon neviđene drame. Na EP-u u Poljskoj i Ukrajini smo zapeli u skupini s kasnijim prvakom (Španjolska) i doprvakom (Italija). U kvalifikacijama za SP koje se igralo u Južnoj Africi 2010. nismo uspjeli.

10. Igor Štimac (2012. do 2013.)

(15 utakmica, 8 pobjeda, 2 neriješena, 5 poraza)

Nakon što nije uspio postati predsjednik HNS-a, Štimac je dobio priliku voditi reprezentaciju. Debitirao je teškim porazom u Splitu od Švicarske (2-4). U kvalifikacije za SP 2014. smo dobro ušli – pet pobjeda i remi u Bruxellesu protiv Belgije. Međutim, tada je uslijedio pad. Domaći poraz od Škotske (0-1), remi protiv Srbije (1-1), domaći poraz od Belgije (1-2) i poraz u Glasgowu (0-2). Drugo mjesto u skupini nije zadovoljilo čelnike HNS-a i uoči dodatnih kvalifikacija protiv Islanda dobio je otkaz.

11. Niko Kovač (2013. do 2015.)

(19 utakmica, 10 pobjeda, 5 neriješenih, 4 poraza)

Na njegovo mjesto sjeo je Niko Kovač koji je uspješno odradio dodatne kvalifikacije protiv Islanda (0-0, 2-0) i odveo nas u Brazil. Nažalost, u Brazilu je naša reprezentacija pružila loš dojam i ispala u skupini iza Brazila i Meksika, a ispred Kameruna. Novu priliku Kovač je dobio u kvalifikacijama za EP u Francuskoj 2016. Počelo je odlično. Četiri pobjede i remi u Milanu protiv Italije. No, uslijedila su dva šoka. Remi u Bakuu protiv Azerbajdžana (0-0) i poraz u Norveškoj (0-2). Čelni ljudi HNS-a nakon toga uručili su mu otkaz.

12. Ante Čačić (2015. do 2017.)

(25 utakmica, 15 pobjeda, 6 neriješenih, 4 poraza)

Nakon nagle smjene Nike Kovača, kvalifikacije je do kraja odradio Ante Čačić i pobjedama protiv Bugarske (3-0) i Malte (1-0) hrvatska vrta je izborila EP. U Francuskoj je Čačićeva Hrvatska pobijedila Tursku (1-0), i Španjolsku (2-1), te remizirala protiv Češke (2-2) što je bilo dovoljno za prvo mjesto u skupini. Nažalost, u osmini finala smo ispali od kasnijeg europskog prvaka Portugala 0-1 golom Quaresme u 118. minuti. U kvalifikacijama za SP u Rusiji 2018. startali smo domaćim remijem protiv Turske (1-1). Uslijedile su četiri pobjede i činilo se kako Hrvtska mirno plovi prema Rusiji usprkos neuvjerljivim nastupima. Sve se počelo okretati porazom na Islandu (0-1). Izgubili smo i u Turskoj (0-1), a nakon domaćeg remija protiv Finske (1-1) Čačiću su pokazana izlazna vrata.

13. Zlatko Dalić (2017.)

(3 utakmica, 2 pobjede i remi)

Dalić je reprezentaciju preuzeo dva dana prije ključne utakmice u Kijevu. Hrvatskoj je trebala pobjeda kako bi bez obzira na ostale ishode osigurala dodatne kvalifikacije. Bez pravih treninga i s tek nekoliko razgovora s igračima, Dalić je uspio probuditi ekipu i ‘vatreni’ su slavili 2-0. Uslijedile su dodatne kvalifikacije za SP 2018. protiv Grčke i pobjeda ukupnim rezultatom 4-1 čime je naša ekipa izborila vizu za SP. Hrvatska je u prvom susretu u Zagrebu odigrala sjajno pobijedivši 4-1. a potom je u Pireju remizirala 0-0.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.