Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja na svojim je stranicama objavio rezultate Međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja, a prema njemu se učenici iz Hrvatske nalaze se iznad prosjeka zemalja sudionica istraživanja.
Projekt ICCS
ICCS 2016. (International Civic and Citizenship Study) je program institucije IAE- međunarodnog udruženja nacionalnih istraživačkih institucija, agencija i analitičara koji djeluju na evaluaciji, razuijevanju i poboljšanju obrazovanja u svijetu.
ICCS je komparativni istraživački program koji proučava načine na koji su mladi spremni preuzeti svoje građanske uloge.
Republika Hrvatska pridružila se aktualnom ICCS ciklusu u prosincu 2014. godine, a projekt je djelomično financiran sredstvima Europske komisije.
Program ICCS 2016. provodio se u 42 zemlje sudionice, među kojima su europske: Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Slovenija i Švedska, azijske: Kineski Taipei, Hong Kong, Republika Koreja i Rusija te latinoameričke zemlje: Čile, Dominikanska Republika, Kolumbija, Meksiko i Peru.
U Hrvatskoj je oko 4000 učenika ispunjavalo ispit znanja, upitnik za učenike (međunarodna inačica) i europski upitnik za učenike (regionalna opcija za 14 zemalja sudionica iz Europe). Također, u istraživanju je sudjelovalo oko 3000 učitelja i 176 ravnatelja osnovnih škola.
Rezultati istraživanja
U svim zemljama sudionicama istraživanja ICCS 2016 u prosjeku je 3 % učenika pokazalo znanje ispod razine D, 10 % učenika postiglo je razinu D, 21 % učenika postiglo je razinu C, razinu B postiglo je 32 % učenika te je razinu A postiglo 35 % učenika. U Republici Hrvatskoj najveći broj učenika (40 %) postigao je razinu B, a preko trećine učenika postiglo je razinu A (36 %).
U Republici Hrvatskoj najveći broj učenika (40 %) postigao je razinu B, a preko trećine učenika postiglo je razinu A (36 %) te se time nalaze iznad prosjeka zemalja sudionica istraživanja.
Također, hrvatski učenici imaju iznadprosječan osjećaj pripadnosti europskome identitetu kao i iznimno pozitivan stav prema Europskoj uniji, dok su pokazali manjak povjerenja u javne institucije- vladu, parlament, političke stranke i medije u odnosu na ostale zemlje.
Je li u Hrvatskoj potreban građanski odgoj kao zaseban školski predmet?
Sveukupno, hrvatski učenici u ovom istraživanju pokazuju natprosječno znanje.
Takvi rezultati trebali bi ukazivati na to da je postojeći sustav obrazovanja o temama iz područja građanskih kompetencija dobar.
Rezultati ovih istraživanja zasigurno se ne bi smjeli zanemariti u raspravama koje naglašavaju ideje o uvođenju građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u škole.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
